RITAM POSLA Dražen Čurila

Gošća Dražen ČurilaVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Dražen Čurila

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

„Ljudi baš ne cijene znanje dovoljno, ali su spremni platiti za deset jaja.” Tako Dražen Čurila, direktor tvrtke Luneta, objašnjava zašto je nakon Ekonomskog fakulteta odlučio okrenuti leđa obiteljskoj konzultantskoj tvrtki i posvetiti se proizvodnji nečega opipljivog. Deset godina kasnije, on i njegova sestra, suvlasnici Lunete, suočavaju se s krizom koja sve čini neopipljivim. Rat u Ukrajini, ptičja gripa, uvozni pritisak i cijene koje divljaju – sve su to sile koje preoblikuju čak i najosnovniju industriju. U razgovoru s Draženom shvaćate da čak i proizvodnja nečega tako svakodnevnog kao što su jaja danas živi u „novim vremenima” gdje se „kraj ne vidi”. Njegova priča nije samo o jajima, već o tome što znači graditi i opstati u industriji koju uzimamo zdravo za gotovo, a koja je izložena silama koje preoblikuju cijelo tržište. Očekivanje povratka na staro je iluzija; prava strategija mora računati na višeslojne i kontinuirane krize koje se preklapaju bez jasnog završetka.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Dražen Čurila je nakon fakulteta odbio raditi u obiteljskoj konzultantskoj tvrtki, uz obrazloženje da „ljudi baš ne cijene znanje dovoljno, ali su spremni platiti za deset jaja”. Njegova odluka da se bavi proizvodnjom, a ne savjetovanjem, pokazuje temeljnu razliku u percepciji vrijednosti: za opipljiv proizvod kupac je uvijek spreman platiti, dok se savjet, ma koliko bio vrijedan, često podcjenjuje.

Dražen Čurila opisuje posljednje dvije godine kao „izuzetno teške” zbog pandemije, no dodaje da je sada zbog ukrajinske krize „stanje gore na tržištu i najgore od svega što se ne vidi kraj tome.” Očekivanje povratka na „normalu” je iluzija; prava strategija mora računati na višeslojne i kontinuirane krize koje se preklapaju bez jasnog završetka.

Dok cijena kukuruza raste na „povijesne razine”, Dražen Čurila jasno kaže da je „posijan po istim troškovima kao i svake godine”, što znači da su „ovo samo ekstra profiti”. U kriznim vremenima, rast cijena ne odražava uvijek stvarne troškove proizvodnje, već često priliku za one na početku lanca da ostvare zaradu na tuđoj nevolji.

U peradarstvu, čak 70 posto troškova otpada na hranu za životinje. Ta izrazita ovisnost o jednoj ulaznoj sirovini znači da se cijeli poslovni model ljulja sa svakom promjenom na tržištu žitarica, pretvarajući proizvođače u taoce globalnih kretanja.

Proizvođači se nalaze u sendviču: dok im trgovački lanci ne dopuštaju da u potpunosti prenesu poskupljenja na police, istovremeno „ne možemo sav teret prebaciti na krajnjeg potrošača”. U takvoj situaciji, najveći teret krize uvijek snosi proizvođač, prisiljen amortizirati udarce između dva nepopustljiva kraja lanca.

Dok Poljska „dijeli svojim stočarima jako puno novaca”, hrvatski proizvođači poput Lunete nemaju istu državnu pomoć, iako se s Poljacima „konkurira na europskom tržištu”. Nejednak pristup subvencijama unutar EU ne samo da ne štiti domaće proizvođače, već ih stavlja u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju.

Ptičja gripa se „pojavljuje svake godine”, uzimajući milijune komada peradi i dižući cijene jaja pet puta, kao što je bio slučaj u SAD-u. Zdravlje životinja nije izvanredni rizik, već sistemski i ciklički problem koji zahtijeva dugoročno planiranje prilagodbe, a ne samo kratkoročno gašenje požara.

Poljski proizvođači, kako kaže Čurila, „ne prodaju ta jaja po tim cijenama u Poljskoj”, već „sve viškove izvoze van po izuzetno niskim cijenama” kako bi zaštitili svoje domaće tržište. Ta praksa „dumpinga” ne samo da ruši cijene domaćim proizvođačima, već pokazuje kako se unutar EU-a, pod krinkom slobodnog tržišta, ipak favorizira vlastita proizvodnja na štetu drugih.

Dok Bugarska „testira svaki šleper jaja na salmonelu”, u Hrvatskoj se kontrole uvozne robe provode „nasumično”. Nedostatak sustavne kontrole ne samo da izlaže domaće tržište potencijalnim zdravstvenim rizicima, već i dodatno slabi položaj domaćih proizvođača koji su pod strožim nadzorom.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema