·
Sve epizode
Goran Varat
Epizoda · #531

RITAM POSLA Goran Varat

Gošća Goran VaratVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kad se u kratkom roku sruše dvije velike banke – jedna u Americi, druga u Švicarskoj – ponovno se otvara pitanje idemo li prema novom globalnom slomu. Je li bankarski sustav krhak, ili je riječ o izoliranim pogreškama? Goran Varat, član uprave Podravske banke zadužen za financije, donosi pogled iznutra. S iskustvom rada i u centralnoj banci, on secira slučajeve Silicon Valley Bank i Credit Suisse, objašnjavajući gdje su banke same zakazale, ali i gdje su, po njegovom mišljenju, regulatorne institucije podbacile. Varat ne oklijeva s oštrim ocjenama. I dok mnogi zazivaju stanku u dizanju kamata, on objašnjava zašto je borba protiv inflacije sada važnija od spašavanja imovine preinvestiranih kompanija. No, usred globalnih turbulencija, ističe i stabilnost hrvatskog bankarskog sustava, koji je, kako kaže, 'visoko kapitaliziran, visoko reguliran i visoko likvidan'. Razgovor s Goranom Varatom nudi jasan uvid u kompleksnost današnjeg financijskog svijeta, ali i podsjetnik da se, unatoč svemu, neki temelji ne smiju zaboraviti. Poslušajte zašto su lekcije iz prošlih kriza ponekad ignorirane i što to znači za vaš novac.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Više od 53 posto imovine Silicon Valley Banke bilo je u državnim vrijednosnim papirima, uz izrazito koncentrirane i volatilne depozite tehnološkog sektora. Prevelika koncentracija rizika na obje strane bilance, posebno s nestabilnim izvorima financiranja, tempirana je bomba – diverzifikacija nije samo fraza, već prva linija obrane od propasti.
02
Varat, s iskustvom rada u sektoru nadzora banaka pri centralnoj banci, izravno se čudi kako su signali rizika u SVB-u mogli biti ignorirani. Deregulacija iz 2018. i regulatorno zanemarivanje jasnih znakova problema s likvidnošću i kamatnim stopama pokazuju da sustav bez budnog nadzora, čak i s ranijim lekcijama, ponavlja iste greške.
03
Krizu Credit Suissea Varat objašnjava metaforom 'isušivanja rijeke': niska kamatna stopa i obilje novca prikrivaju loše upravljanje i neodgovorno preuzimanje rizika. Tek kad se financijska plima povuče, isplivaju sve 'olupine' loše vođenih kompanija i banaka.
04
Odluka švicarskog regulatora da dioničarima Credit Suissea isplati tri milijarde franaka, dok je 17 milijardi dolara vrijednosti obveznica dodatnog kapitala (AT1) svedeno na nulu, stvara opasan presedan. Intervencija koja krši uobičajeni redoslijed naplate (dioničari su zadnji, obveznice ispred) dugoročno urušava povjerenje u hijerarhiju kapitala i stabilnost tržišta.
05
Hrvatski bankarski sustav ističe se prosječnom stopom adekvatnosti kapitala od 24 posto i pokazateljem likvidnosti (LCR) od 214 posto, što je značajno iznad europskog prosjeka od 170 posto. Čak i usred globalne nestabilnosti, stroga regulacija i konzervativno upravljanje kapitalom i likvidnošću mogu stvoriti otporan sustav – visoki pokazatelji nisu samo brojke, već konkretan štit protiv kriza.
06
ECB je nastavio s dizanjem kamata unatoč pritiscima 'najbogatijih kompanija' da zaštite svoju imovinu. Borba protiv inflacije mora biti prioritet centralnih banaka, čak i kada to znači da će 'preinvestirane' kompanije snositi posljedice preuzetog rizika – kompromisi s inflacijom radi zaštite pojedinih aktera dugoročno su skuplji za cijelo društvo.