RITAM POSLA Hrvoje Zgombić

Gošća Hrvoje SgombićVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Hrvoje Sgombić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Četiristo milijuna eura. To je, procjenjuje Hrvoje Zgombić, iznos PDV-a koji država duguje poduzetnicima u Hrvatskoj, a koji su ostali nenaplaćeni u predstečajnim i stečajnim postupcima, uključujući i Agrokor. Zvuči kao nešto što bi se trebalo lako riješiti, no stvarnost je potpuno drukčija. Iako zakon dopušta povrat, praksa ga gotovo onemogućuje, a u insolvencijskim postupcima bio je, do sada, praktički neostvariv. Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak koji već desetljećima „lovi” ove povrate, posvetio je mjesece analizi kako bi pronašao put. On tvrdi da je to privatni novac poduzetnika koji država neopravdano drži. Njegov „Projekt PDV” nudi rješenje, preuzimajući sav rizik i troškove, dok poduzetnici čekaju povrat koji, ako država odbije u prvoj fazi, može trajati godinama, ali uz zatezne kamate koje su same po sebi isplative. U razgovoru s Lidijom Kiseljak, Zgombić otkriva zašto država izbjegava nagodbe, koliko je europska regulativa ključna u ovom procesu i zašto je baš sada trenutak za djelovanje, pogotovo za vjerovnike Agrokora kojima zastara prijeti već krajem ove godine. Čut ćete kako se pravni sustav može zaobići taktikom, i zašto je ponekad strah od države veći od želje za vlastitim novcem.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Pravo na povrat PDV-a za vjerovnike u insolvencijskim postupcima, kaže Hrvoje Zgombić, „zakonom je dopušteno, ali u praksi teško ostvarivo, a u insolvencijskim postupcima praktički nemoguće.” Sama pravna osnova nije dovoljna; ako država sustavno otežava ostvarenje prava, potrebna je specifična strategija i upornost da se to pravo uopće aktivira.

Zgombić objašnjava da poduzetnici u sustavu PDV-a „djeluju kao agenti države,” skupljajući porez u njeno ime. Kad se poduzetnik ne naplati, rizik nenaplate ne bi smio snositi on, već država za koju je djelovao – inače se cijeli sustav temelji na neravnopravnosti.

Za vjerovnike Agrokora, zastara prava na povrat PDV-a nastupa već istekom ove godine. Iako se radi o istom pravu kao i u drugim stečajevima, vremenski okvir je ključan faktor koji određuje prioritet i hitnost djelovanja, a ne veličina slučaja.

Zgombić se suočavao s odbijenicama Porezne uprave, ali je kroz dvadeset godina rada na povratima PDV-a naučio da „nije sve ni u pravu, nego u nekoj taktici postupanja kad ćete s nekim dokazom izaći van.” Čak i kad je pravo na vašoj strani, uspjeh često ovisi o strateškom manevriranju i tempiranju poteza, a ne samo o čistoj pravnoj argumentaciji.

Hrvoje Zgombić klijentima poručuje: „Nemojte se bojati, to je vaš privatni novac. Pa zamislite da zabunom platite PDV obračunate po stopi od dvadeset i sedam posto — pa biste to tražili natrag ili ne biste, bojeći se države?” Strah od države i njenih birokratskih prepreka često sprječava poduzetnike da traže ono što im pripada, iako bi za vlastiti novac uvijek išli do kraja.

Njegov „Projekt PDV” preuzima sav trošak i rizik, a poduzetnicima teče zatezna kamata „deset, dvanaest posto” na iznos povrata od trenutka podnošenja zahtjeva, čak i ako proces traje „četiri do pet godina.” U situacijama gdje se očekuje dugotrajan spor s državom, jedini način da se klijenti motiviraju je preuzimanje rizika i osiguravanje financijskog poticaja koji nadmašuje alternativne prinose.

Zgombić govori o državnom izbjegavanju nagodbi, pa „umjesto da prizna da tu smo krivi plati iznos, onda ode u arbitražu i zna izgubiti deset puta veće novce.” Politički strah od optužbi za „pogodovanje” često dovodi do neracionalnih odluka koje na kraju koštaju državu, a time i porezne obveznike, mnogo više nego pravovremena nagodba.

Ukupna procjena od 400 milijuna eura PDV-a u insolvencijskim postupcima ne pokazuje samo pojedinačne probleme, već ukazuje na sistemsku disfunkciju gdje država pasivno akumulira novac koji ne pripada njoj, već poduzetnicima.

Zgombić sumnja da je država „samoinicijativno išla to olakšavati” kada su pojednostavili povrat PDV-a, vjerujući da je to „pritisak Europske komisije.” Stvarne promjene u pravnom sustavu, čak i kada su u korist poduzetnika, često nisu rezultat unutarnje političke volje, već vanjskog pritiska i usklađivanja s europskim standardima.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema