RITAM POSLA Marijana Ivanov

Gošća Marijana IvanovVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Marijana Ivanov

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Kad se priča o poreznoj reformi, rijetko tko očekuje da će ona zapravo biti tek kozmetička promjena. No, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ne libi se reći istinu: da je cijela priča oko najavljene reforme, kako sama kaže, "tresla se brda, rodio se miš". U razgovoru s Lidijom Kiseljak, profesorica Ivanov secira aktualnu ekonomsku sliku Hrvatske, koja naizgled bilježi rast BDP-a i zaposlenosti. No, iza tih brojki krije se mnogo dublja istina o strukturi gospodarstva, mirovinskom sustavu i posljedicama decentralizacije poreza na dohodak. Ona ne samo da analizira fiskalne mjere, već i propituje dugoročnu održivost puta kojim Hrvatska ide. Ovaj razgovor natjerat će vas da preispitate je li ono što nam se predstavlja kao napredak zaista put prema prosperitetu ili tek privid koji prekriva strukturne slabosti i propuštene prilike za istinski razvoj.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Profesorica Ivanov cijelu priču oko porezne reforme naziva "tresla se brda i rodio se miš", jer osoba s bruto plaćom od 1290 eura dobiva povećanje od 0.75 eura. Takvo povećanje, kaže, "vrijeđa inteligenciju" — jer prava reforma donosi mjerljiv pomak, a ne simbolične geste koje se predstavljaju kao strukturna promjena.

Odluka da lokalne jedinice same godišnje određuju stope poreza na dohodak znači da će porezni obveznici tek u veljači znati koliki im je zapravo porez za prošlu godinu. Kad se porezni sustav prepusti lokalnoj samoupravi koja često ne razumije širu ekonomsku svrhu poreza, to ne stvara decentralizaciju, već neizvjesnost i dodatne troškove.

Desetak godina se govorilo o nedostatnim prihodima za mirovine, a sad država preuzima dio mirovinskih doprinosa. To je mjera koja ne pomaže umirovljenicima niti povećava mirovine, već stvara ovisnost o budućim vladama koje takvu olakšicu mogu ukinuti. Ne rješava se sistemski problem, već se stvara nova ranjivost.

Iako BDP raste i Hrvatska je od ulaska u EU svake godine u boljoj situaciji, profesorica Ivanov upozorava da se "ništa nije promijenilo s kvalitetnom strukturom hrvatske ekonomije". Rast se oslanja na turizam, trgovinu i EU fondove, dok prerađivačka industrija i poljoprivreda tonu — što je rast bez dubine, koji nas dugoročno drži na niskoj stopi potencijalnog rasta.

U izvozu i domaćoj proizvodnji dominira roba i usluge s niskom dodanom vrijednošću, što nas drži u "zatvorenom krugu" niskih plaća i potrošnje. Umjesto krpanja poreznog sustava, jedini je izlaz uhvatiti vlak zelene tranzicije i digitalizacije — to su preostali pravci za stvaranje veće vrijednosti.

Hrvatska ostaje bez ljudi, a stranci koji dolaze raditi "nisu došli ovdje ostati, osnovati svoje obitelji, imati djecu". To znači da se oslanjamo na privremenu radnu snagu koja ne gradi dugoročno domaće tržište, niti rješava strukturni problem starenja stanovništva.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema