RITAM POSLA Matija Žulj

Gost Matija ŽuljUređuje Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Još prije 11 godina, kada je krenula priča Agrivija, identificirao sam industriju hrane kao nešto što mene motivira i onda, s obzirom da ne volim raditi stvari o kojima ne znam, pokrenuo sam svoju plantažu borovnice od nule, kompletno, tako da naučim što, što je poljoprivreda, kazao je u razgovoru za PoslovniFM, podcast Ritam posla Matija Žulj, osnivač Agrivija. Razgovarala Lidija Kiseljak. #671/S24.

Matija Žulj

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

U svijetu gdje se poljoprivreda bori s padom broja proizvođača, a tehnologija često izgleda previše komplicirano za one koji je najviše trebaju, Matija Žulj i njegov Agrivi pronašli su put. Umjesto da slijedi standardni poslovni savjet, Matija je prije jedanaest godina, kako sam kaže, prvo pokrenuo vlastitu plantažu borovnice – od nule – samo da bi iz prve ruke shvatio kako poljoprivreda diše. To iskustvo oblikovalo je Agrivi u globalnog lidera u digitalnim rješenjima, od platformi za upravljanje golemim plantažama do AI savjetnika dostupnog preko WhatsAppa. Njegova priča pokazuje zašto se najdublja rješenja ne stvaraju u uredu, već na terenu, i kako istinska inovacija leži u razumijevanju svakodnevnih prepreka. Razgovor s Matijom Žuljem otkrit će vam kako se gradi posao koji transformira industriju, korak po korak, od borovnice do globalne agrotehnologije.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Matija Žulj nije počeo graditi Agrivi iz ureda, već je prije jedanaest godina, kako sam kaže, "pokrenuo svoju plantažu borovnice od nule, kompletno, tako da naučim što, što je poljoprivreda." Najbolji način da razumiješ industriju koju želiš digitalizirati nije istraživanje tržišta, već da je proživiš. Prava rješenja dolaze tek kad osjetiš blato pod nogama.

Agrivijev "Gradski savjetnik" ne zahtijeva instalaciju nove aplikacije, već poljoprivrednicima daje AI agronomskog savjetnika dostupnog direktno putem WhatsAppa i Vibera. Kad ciljaš korisnike koji se teško prilagođavaju novim tehnologijama, ne tjeraj ih da mijenjaju navike. Umjesto toga, dođi im na teren koji već poznaju i koriste – to je najbrži put do usvajanja.

Od najvećeg svjetskog proizvođača bobičastog voća Driscoll'sa, preko McCormickovih plantaža bibera u Maleziji, do deset tisuća hektara agave za Sauza Tequilu u Meksiku, Agrivi upravlja proizvodnjom globalnih prehrambenih divova. Digitalizacija poljoprivrede nije samo za male OPG-ove; njezina prava snaga leži u omogućavanju industrijskim igračima da s preciznošću upravljaju golemim, geografski raspršenim operacijama.

Na Barbadosu je preko tisuću kooperanata šećerne trske, koristeći Agrivijevo rješenje, povećalo prinose za trinaest posto u prvoj godini, što je rezultiralo više nego dvostrukim profitom. I najmanji postotni pomaci u prinosu, kad se primijene na veliki broj udruženih proizvođača, mogu radikalno preokrenuti njihovu ekonomiju. Skup malih poboljšanja stvara golemi kumulativni učinak.

Iako je Agrivi pomogao tisućama malih poljoprivrednika u kooperativama poput one na Barbadosu, Matija Žulj ističe da u Hrvatskoj udruživanje "još uvijek jako teško ide." Tehnologija može pomoći malim poljoprivrednicima da budu profitabilniji, ali stvarna prepreka često nije cijena rješenja, već otpor prema udruživanju. Najveća inovacija nekad nije u kodu, već u promjeni mentaliteta.

Agrivijeva platforma objedinjuje sve, od planiranja sadnje i financijskih projekcija, preko satelitskih i vremenskih podataka za procjenu rizika, do praćenja vegetacije i navodnjavanja, sve do konačne analize troškova po kilogramu proizvoda. Upravljanje modernom poljoprivredom više nije niz izoliranih zadataka. To je orkestracija ogromne količine podataka u stvarnom vremenu, koja omogućuje agronomu da donosi informirane odluke u svakom trenutku ciklusa.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema