RITAM POSLA Mihael Furjan

Gošća Mihael FurjanVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Mihael Furjan

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Pliva je simbol domaće industrije, ime koje nosi težinu povijesti, znanosti i otkrića. Ali kako takav gigant diše u 21. stoljeću, usidren u Hrvatskoj, a istovremeno dio globalne korporacije koja se bori za opstanak? Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, otvara vrata u svijet gdje se domaći uspjeh mjeri milijardama kuna prihoda i dobiti, dok se matična tvrtka, Teva, bori s restrukturiranjem teškim tri milijarde dolara. U ovom razgovoru, Furjan razotkriva kako Pliva ne samo da preživljava, već raste i povećava broj zaposlenih usred globalnih rezova. Čut ćete kako je tvrtka, usprkos svojoj veličini i tradiciji, pronašla nove načine generiranja prihoda kroz komercijalizaciju internog razvoja i kako je postala ključan globalni centar izvrsnosti za Tevu. Njegov pogled na izazove pronalaska talenata i ulaganja u R&D pokazat će da čak i najstabilnije tvrtke moraju neprestano tražiti nove izvore rasta i prilagodbe. Ovaj razgovor nije samo o Plivi; on je lekcija o otpornosti, strateškom pozicioniranju i stvaranju vrijednosti u globalno povezanom, ali često turbulentnom poslovnom svijetu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Dok je matična Teva provodila masovno restrukturiranje smanjujući troškove za tri milijarde dolara godišnje i otpuštajući zaposlenike diljem svijeta, Pliva je u Hrvatskoj zapravo blago povećala broj radnika. To pokazuje da snažna lokalna jedinica, fokusirana na učinkovitost i specifične centre izvrsnosti, može postati ključna strateška prednost globalne korporacije, otporna na šire ekonomske pritiske.

Pliva zapošljava gotovo 170 informatičara, a većina njih "najmanje radi za Plivu u Hrvatskoj, a najviše zapravo rade za druge entitete u Teva grupi". Pretvaranjem vlastitih IT, financijskih i drugih podržnih funkcija u "centre dijeljenih aktivnosti" koji služe cijeloj korporaciji, tvrtka može značajno povećati broj zaposlenih u zemlji, efektivno izvozeći usluge umjesto proizvoda.

Hrvatska je unutar Teva grupe četvrta zemlja po broju zaposlenih, odmah iza SAD-a, Izraela i Njemačke. Ovo je jasan pokazatelj da veličina lokalnog tržišta ne definira stratešku važnost; specijalizacija u ključnim funkcijama i izvrsnost u operacijama mogu malu zemlju pozicionirati kao vitalni stup globalne korporacije.

Plivini rekordni prihodi od 4,8 milijardi kuna i gotovo milijardu kuna dobiti u 2019. godini nisu došli samo od rasta prodaje, već "većim dijelom komercijalizacije dijela razvojnih projekata". Kada se interni razvoj pretvori u patentna prava koja se prodaju unutar grupe, to je jasan put da se znanje i inovacija pretvore u direktan prihod, čak i prije nego što proizvod dođe na tržište.

Otkriće azitromicina, najveće Plivino postignuće, bilo je "velika zasluga Plivinih znanstvenika, ali tu je bilo i jako puno, puno sreće". Ulaganje u istraživanje je nužno, no čak i najdiscipliniraniji razvojni procesi moraju računati s faktorom sreće za prave proboje. To ne umanjuje trud, već realistično postavlja očekivanja za inovaciju.

Dok je pronalazak informatičara "velika konkurencija i tu je puno teže doći do dobrih informatičara", Pliva za tradicionalna zanimanja (kemija, farmacija) najradije zapošljava "upravo diplomirane kolege koji su izašli sa tih fakulteta". Tržište rada nije homogeno; prepoznaj gdje je tvoja reputacija najjača za privlačenje talenata i gdje se moraš boriti s konkurencijom, pa prilagodi pristup.

Ulaganja u istraživanje i razvoj u Plivi variraju, od tristo do šesto milijuna kuna godišnje, ponekad dosežući i 12% prihoda, no prošle su godine bila manja zbog Tevinog smanjivanja troškova. Čak i za tvrtke usmjerene na znanost, iznosi za R&D nisu fiksni; oni su strateška poluga koja se prilagođava globalnim korporativnim odlukama i pritiscima, a ne samo internim potrebama.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema