RITAM POSLA Nada Barišić

Gost Nada BarišićUređuje Lidija Kiselyak3. svibnja 2026.

Podcast emisija Ritam posla. Uređuje i vodi Lidija Kiseljak.

Nada Barišić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Cijene pšenice 'ne pamtim', kaže Nada Barišić, direktorica Žito zajednice. U industriji koja hrani naciju, a čiji proizvodi su temelj svakog obroka, takva izjava odjekuje. Poskupljenja pekarskih proizvoda nisu tek ekonomska statistika – ona su udar na kućni budžet u zemlji gdje svaki stanovnik godišnje pojede 62 kilograma kruha. S Nadom Barišić razgovaramo o pozadini tih povijesnih cijena, o tome kako se sto-postotni skok pšenice na burzama prelijeva na cijenu kruha na našem stolu i zašto domaća samodostatnost, iako ključna, ne može poništiti utjecaj globalnih potresa. Njezina perspektiva otkriva kompleksnost lanca opskrbe, ranjivost industrije i strah od neizvjesnosti koji se uvukao u svaki poslovni plan.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Nada Barišić ne pamti cijene pšenice kakve su danas, oko 400 eura na europskim burzama, što je gotovo sto posto više nego lani. No, nije stvar samo u visini cijene, već u "velikoj neizvjesnosti" koja onemogućuje bilo kakvo dugoročno planiranje. Kad je neznanje o budućim cijenama jedina konstanta, svaki poslovni potez postaje rizik.

Hrvatska proizvodi dvostruko više pšenice nego što joj je potrebno i izvozi je u susjedne zemlje, ali to ne utječe na cijenu kruha u trgovinama. Nada Barišić jasno kaže: "mi smo premalo tržište da bi našim urodom imali bilo kakav utjecaj na cijenu koja je na burzama." Samodostatnost osigurava dostupnost, ali ne i imunitet na globalne cijene.

Hrvatska je među deset najvećih potrošača kruha u svijetu, s prosječnih 62 kilograma po kućanstvu godišnje. Zato svako poskupljenje pekarskih proizvoda, kako objašnjava Nada Barišić, "uveleke utječe na kućni budžet." Kad je proizvod toliko duboko ukorijenjen u dnevne navike, promjena cijene nije stvar izbora, već direktan udar na novčanik.

Prije ulaska u EU, kruh je imao nultu stopu PDV-a, a ulaskom u EU dobio je sniženu stopu od pet posto. Nada Barišić time opovrgava teze o "kalkulacijama" pekarske industrije s PDV-om. Kad industrija već posluje s minimalnim poreznim opterećenjem na finalni proizvod, prostor za apsorpciju šoka rasta cijene sirovina praktički ne postoji.

Uvoz pekarskih proizvoda u Hrvatsku udvostručio se u manje od deset godina, dosegnuvši 76 tisuća tona u 2021., dok je izvoz dvostruko manji. Čak i uz smanjeni broj stanovnika, kako kaže Nada Barišić, ne bilježimo pad industrijske proizvodnje, ali ova neravnoteža u vanjskoj trgovini čini domaću industriju osjetljivijom na turbulencije na svjetskom tržištu.

Najveći problem za članice Žito zajednice nije samo rast cijena, već "rizik neznanja" o budućim parametrima poslovanja. Kad ne znate s kakvim ćete cijenama sirovina i energenata ući u novu poslovnu godinu, svaka odluka o investiciji postaje zamrznuta. Neizvjesnost ne samo da poskupljuje, već i zaustavlja razvoj.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema