RITAM POSLA Sabina Škrtić

Gost Sabina ŠkrtićUređuje Lidija Kiselyak3. svibnja 2026.

Odradilo se dosta, ali ne želimo zakucati tricu. Krenemo u napad, ali ne završimo. Bitno bi bilo i imati politički konsenzus svih stranaka, za primjerice gospodarstvo smjer i ciljevi bi morali biti isti. Nužno je utvrditi 3 cilja, korake kako ih napraviti i kako ih mjeriti i toga se držati bez obzira tko je na vlasti. Mi nemamo to, nego s novom vlasti krećemo od početka. A mnogi dolaze nespremni na vlast, da nemaju niti ideju. U političkom svijetu je u stvari ideja doći na vlast, a ne doći jer imaš ideju nešto postići, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM Sabina Škrtić, prvom otkako je poduzetnica i vlasnica tvrtke Sahem Consulting. Iza nje je gotovo 30 godina karijere, od čega većinom na vodećim pozicijama od državnog, javnog do privatnog sektora - Saponije, Adrisa, HRT-a, Ministarstva gospodarstva, do posljednjih osam godina unutar Enna grupe. Urednica podcasta Ritam posla Lidija Kiseljak.

Sabina Škrtić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Kada se hrvatsko društvo suoči s problemom, često se poseže za brzim, popularnim rješenjima – ponekad i bojkotima. No Sabina Škrtić, menadžerica s gotovo tri desetljeća iskustva na vodećim pozicijama u Saponiji, Adrisu, HRT-u, Ministarstvu gospodarstva, HGK i Enna Grupi, nudi sasvim drugačiji pogled. Njezina karijera, ispunjena restrukturiranjima i kriznim menadžmentom, naučila ju je da su pravi odgovori rijetko kada oni najglasniji. Danas, kao neovisna konzultantica u svojoj tvrtki Sahem Consulting, Sabina Škrtić donosi perspektivu operativca koji je vidio kako sustavi funkcioniraju – i kako se raspadaju. Njezina analiza nedavnih bojkota trgovina, koja je izazvala dosta pažnje, nije samo kritika, već poziv na ozbiljnije promišljanje uloge institucija i opasnosti nepromišljenih akcija. Ovaj razgovor otvara oči za dublje strukturne probleme koji leže ispod površine, tjerajući vas da preispitate koliko su popularna rješenja zapravo učinkovita i tko na kraju plaća stvarnu cijenu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Sabina Škrtić je karijeru započela kao pripravnik u Saponi – sustavu gdje su „organizacija, procesi, jasno uređene uloge i odgovornosti” bili temelj. To iskustvo nije bilo samo početak posla, već kaljenje u kulturi koja cijeni red, ključan za preživljavanje u kasnijim krizama.

Kroz turbulentna razdoblja na HRT-u, u Ministarstvu gospodarstva i na čelu HGK, Sabina Škrtić se profilirala u kriznog i strateškog menadžera – ne zato što je to odabrala, već zato što ju je put vodio kroz „poslagivanje, restrukturiranje, postavljanje procesa i uređivanje poslovnih sustava”. Sposobnost strukturiranja kaosa nije niša, već vrhunska prenosiva vještina.

Njezin oštar stav prema bojkotu trgovina proizlazi iz uvjerenja da „država kao država ima alate kao što su inspektorat, kao što je Agencija za tržišno natjecanje”. Probleme na tržištu ne rješava ulica, već institucije kojima je to posao – i koje moraju djelovati.

Posebno ju je zasmetalo kada su „istaknuti predstavnici Ministarstva gospodarstva ili Hrvatske gospodarske komore u onom prvom naletu čak podržali taj bojkot”. Kad institucije podržavaju „ulična” rješenja umjesto da primijene vlastite ovlasti, potkopavaju autoritet koji bi trebale imati.

Pozivajući na generalni bojkot trgovina, nitko se, kaže, nije zapitao „koliko ima trgovina koje vode mali obrti i koje vode mali ljudi, male obitelji”. Svaka akcija koja ne promisli kaskadne posljedice na dobavljače i male poduzetnike riskira više štete nego koristi.

Ako se smanji promet, trgovački lanci će „razmišljati, hm, pa možda mi ne trebaju četiri. Dovoljna su mi dva.” A „ljudi koji danas tamo rade su državljani Republike Hrvatske i oni će ostati bez posla.” Računica je jednostavna: popularne akcije često imaju nepopularne, ali stvarne posljedice na radna mjesta.

„Mene je zapravo isprovociralo to što smo skloni povjerovati nekakvim novostvorenim i samoprozvanim mesijama, umjesto da kritički razmišljamo”. Oslanjanje na instant-rješenja i „mesije” samo odvraća pažnju od potrebe da se zahtijevaju strukturne promjene od onih koji imaju stvarne alate.

Upozorava na opasnost od „previše puta si vikao to je vuk, to je vuk” u kontekstu građanskog bunta. Ako se društvena energija troši na nepromišljene akcije, ona slabi za trenutke kada je istinski potrebna.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema