·
Sve epizode
Sabina Škrtić
Epizoda · #726

RITAM POSLA Sabina Škrtić

Gošća Sabina ŠkrtićVodi Lidija Kiselyak3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kada se hrvatsko društvo suoči s problemom, često se poseže za brzim, popularnim rješenjima – ponekad i bojkotima. No Sabina Škrtić, menadžerica s gotovo tri desetljeća iskustva na vodećim pozicijama u Saponiji, Adrisu, HRT-u, Ministarstvu gospodarstva, HGK i Enna Grupi, nudi sasvim drugačiji pogled. Njezina karijera, ispunjena restrukturiranjima i kriznim menadžmentom, naučila ju je da su pravi odgovori rijetko kada oni najglasniji. Danas, kao neovisna konzultantica u svojoj tvrtki Sahem Consulting, Sabina Škrtić donosi perspektivu operativca koji je vidio kako sustavi funkcioniraju – i kako se raspadaju. Njezina analiza nedavnih bojkota trgovina, koja je izazvala dosta pažnje, nije samo kritika, već poziv na ozbiljnije promišljanje uloge institucija i opasnosti nepromišljenih akcija. Ovaj razgovor otvara oči za dublje strukturne probleme koji leže ispod površine, tjerajući vas da preispitate koliko su popularna rješenja zapravo učinkovita i tko na kraju plaća stvarnu cijenu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Sabina Škrtić je karijeru započela kao pripravnik u Saponi – sustavu gdje su „organizacija, procesi, jasno uređene uloge i odgovornosti” bili temelj. To iskustvo nije bilo samo početak posla, već kaljenje u kulturi koja cijeni red, ključan za preživljavanje u kasnijim krizama.
02
Kroz turbulentna razdoblja na HRT-u, u Ministarstvu gospodarstva i na čelu HGK, Sabina Škrtić se profilirala u kriznog i strateškog menadžera – ne zato što je to odabrala, već zato što ju je put vodio kroz „poslagivanje, restrukturiranje, postavljanje procesa i uređivanje poslovnih sustava”. Sposobnost strukturiranja kaosa nije niša, već vrhunska prenosiva vještina.
03
Njezin oštar stav prema bojkotu trgovina proizlazi iz uvjerenja da „država kao država ima alate kao što su inspektorat, kao što je Agencija za tržišno natjecanje”. Probleme na tržištu ne rješava ulica, već institucije kojima je to posao – i koje moraju djelovati.
04
Posebno ju je zasmetalo kada su „istaknuti predstavnici Ministarstva gospodarstva ili Hrvatske gospodarske komore u onom prvom naletu čak podržali taj bojkot”. Kad institucije podržavaju „ulična” rješenja umjesto da primijene vlastite ovlasti, potkopavaju autoritet koji bi trebale imati.
05
Pozivajući na generalni bojkot trgovina, nitko se, kaže, nije zapitao „koliko ima trgovina koje vode mali obrti i koje vode mali ljudi, male obitelji”. Svaka akcija koja ne promisli kaskadne posljedice na dobavljače i male poduzetnike riskira više štete nego koristi.
06
Ako se smanji promet, trgovački lanci će „razmišljati, hm, pa možda mi ne trebaju četiri. Dovoljna su mi dva.” A „ljudi koji danas tamo rade su državljani Republike Hrvatske i oni će ostati bez posla.” Računica je jednostavna: popularne akcije često imaju nepopularne, ali stvarne posljedice na radna mjesta.
07
„Mene je zapravo isprovociralo to što smo skloni povjerovati nekakvim novostvorenim i samoprozvanim mesijama, umjesto da kritički razmišljamo”. Oslanjanje na instant-rješenja i „mesije” samo odvraća pažnju od potrebe da se zahtijevaju strukturne promjene od onih koji imaju stvarne alate.
08
Upozorava na opasnost od „previše puta si vikao to je vuk, to je vuk” u kontekstu građanskog bunta. Ako se društvena energija troši na nepromišljene akcije, ona slabi za trenutke kada je istinski potrebna.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema