·
Sve epizode
Željko Erkapić
Epizoda · #348

RITAM POSLA Željko Erkapić

Gošća Željko ErkapićVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kako se mali i srednji poduzetnici bore na globalnom tržištu? Hrvatska je premalena, a pojedinačni nastup preslab za ono što danas treba na svjetskoj sceni poljoprivredne mehanizacije – od satelitske navigacije do multifunkcionalnih uređaja. Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije, godinama je okupljao tvrtke da zajedno grade izlaz iz „svog dvorišta“, pomažući im s kvalitetom, cijenom i brendiranjem. No, najveći udarac nije došao od konkurencije, već od neočekivanog preokreta. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, klasteri su, zbog konsolidiranih bilanci, proglašeni „velikim poduzećima“ i preko noći ostali bez pristupa fondovima namijenjenim upravo malim i srednjim tvrtkama. Erkapićeva priča je lekcija o tome kako se grade zajednice koje mogu konkurirati globalnim divovima – i kako jedan propust u pregovorima može urušiti cijelu scenu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kad je domaće tržište premalo, a pojedinačna mala i srednja poduzeća preslaba za globalnu utakmicu, klaster postaje nužnost, a ne izbor. Željko Erkapić objašnjava da bez zajedničkog nastupa i dijeljenja znanja, hrvatske tvrtke ne mogu konkurirati globalnim sustavima koji „diktiiraju“ tržište poljoprivredne mehanizacije.
02
Od stotinu obiđenih tvrtki do osam osnivača: put do funkcionalnog klastera počinje opsežnim terenskim radom, a ne pozivnicom. Željko Erkapić je osobno obišao stotinjak metaloprerađivačkih firmi, shvativši da je ključ u pronalaženju dodirnih točaka i zajedničkih interesa koji će zadržati samo najpredanije.
03
Klaster se u početku registrirao kao d.o.o. prvenstveno zbog PDV-a, no kasnije je morao promijeniti društveni ugovor u neprofitni karakter kako bi mogao aplicirati za EU fondove. Ponekad je pravna forma samo sredstvo – prilagodi je tako da podržava operativne potrebe (poput PDV-a) i strateške ciljeve (poput fondova), a ne obrnuto.
04
Dvadeset pet svjetskih sajmova, od Agritechnice u Hanoveru do EIMA-e u Bologni, bilo je ključno za proboj Klastera poljomehanizacije. Prava internacionalizacija ne događa se iz ureda – traži direktan izlazak na najvažnije globalne događaje, gdje se tvrtke upisuju u bitne kataloge i sklapaju poslovi.
05
Nakon što je 2011. donesena Strategija klasterizacije Hrvatske, očekivanja su bila velika, a država je stala iza procesa. No, državna podrška, ma koliko zvučala obećavajuće, često ovisi o dugoročnoj provedbi i ne smije biti jedini oslonac za opstanak.
06
Nakon ulaska Hrvatske u EU, klasteri su, zbog konsolidiranih bilanci, proglašeni „velikim poduzećima“ i izgubili pristup fondovima namijenjenim malim i srednjim tvrtkama. Jedan propust u pregovorima može srušiti cijelu scenu, a najvažniji je detalj često onaj na koji se „zaboravi“ u ključnom trenutku.
07
Iako su klasteri davali „kvalitetne projekte“ i dobivali sredstva prije ulaska u EU, izostanak podrške nakon toga uzrokovao je da je „klasterska scena lagano počela odumirati“. Neispunjena očekivanja i nedostatak sustavne podrške ubijaju inicijative brže od tržišne konkurencije.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema