RITAM POSLA Zvjezdana Blažić

Gošća Zvjezdana BlažićVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.

Zvjezdana Blažić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Zvjezdana Blažić godinama je ime koje se ne zaobilazi kad je riječ o prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji. U svijetu gdje su cijene hrane postale tema svakodnevnih razgovora, njezina perspektiva o globalnim trendovima i domaćoj situaciji donosi rijedak spoj dubine i praktičnosti. Čini se da smo u paradoksalnoj situaciji: unatoč tome što smo u nekim ključnim kulturama samodostatni, hrvatski potrošači osjećaju punu težinu globalnih tržišnih kretanja. Razlog nije u nedostatku naše proizvodnje, već u kompleksnoj mreži međunarodnih burzi, poremećenih lanaca opskrbe, visokih troškova energenata i gnojiva, te loših žetvi diljem svijeta. Slušajući Zvjezdanu, razumjet ćete zašto cijene hrane i dalje rastu, gdje je Hrvatska u toj globalnoj slici i koje su skrivene ranjivosti — ali i snage — našeg poljoprivrednog sektora. Njezina analiza pruža jasan uvid u to kako se daleka geopolitika i klimatske promjene prelamaju na stolu svakog kućanstva.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Zvjezdana Blažić kaže da su cijene hrane ove godine ukupno porasle za 20%, ali iza tog prosjeka krije se prava drama: žitarice su skočile 55%, jaja 43%, a meso i mlijeko blizu 30%. Kad se prosjek spomene, treba pitati što se u njemu krije — jer točno te osnovne namirnice, najvažnije za one najslabijeg imovinskog stanja, povukle su najveći rast.

Hrvatska je u pšenici samodostatna, proizvodeći dvostruko više od vlastitih potreba, a slično je i s uljaricama. No, ta samodostatnost ne štiti nas od rasta cijena: one se formiraju na burzama, pa čak i kad domaća polja daju obilan urod, svjetske se turbulencije prelijevaju na naš tanjur.

Iako je Hrvatska relativno samodostatna u pšenici, ovogodišnja žetva kukuruza pala je za čak 33%, a proizvodnja soje za 30%. Jedan dobar urod ne znači sigurnost — jer kad globalne cijene diktiraju uvjete, loš urod u samo jednoj ključnoj kulturi može pogoršati opću nestabilnost.

Ulazni troškovi za poljoprivrednike porasli su preko 50%, s gnojivom koje je poskupjelo dva i pol puta, a energentima preko 70%. Zvjezdana Blažić ističe da rast cijena hrane za potrošače (20%) zapravo ne prati taj ogroman skok inputa — što znači da su marže proizvođača pod pritiskom, ili da će se puni udar tek osjetiti u budućnosti.

U nekim sektorima, potpore iz EU fondova čine skoro pedeset posto ukupnih prihoda hrvatskih poljoprivrednika. Zvjezdana Blažić to naziva lošim znakom: potpore bi trebale biti poticaj, a ne stup na kojem počiva cijeli posao. Kad pola prihoda dolazi iz Bruxellesa, to je jasan signal da domaća proizvodnja još nije dovoljno snažna i konkurentna na tržištu.

Europa će vjerojatno imati dovoljno hrane, ali Zvjezdana Blažić upozorava da u ekstremnim uvjetima uvijek stradaju najsiromašniji, što dovodi do nestabilnosti i izbjegličkih valova. Sigurnost hrane nije samo pitanje dostupnosti dovoljnih količina, već i pravednog pristupa i priuštivosti za sve, posebno u ranjivim regijama.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema