TURIZAM 385 Danijel Nekić

Gošća Danijel NekićVodi Goran Rihtarić3. svibnja 2026.

Danijel Nekić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Ova turistička sezona je "vrlo, vrlo dobra", kaže Danijel Nekić, direktor Crvene luke u Biogradu. No, iza te općenite ocjene krije se dramatična promjena u načinu na koji gosti rezerviraju, u izazovima pronalaska radne snage i u dinamici prihoda koja mijenja pravila igre za cijeli sektor. Nekić, koji upravlja kompleksom s malim brojem smještajnih jedinica na velikoj površini, dijeli iz prve ruke kako se turistička industrija prilagođava novom normalnom, od last minute rezervacija do uvoza radnika iz Indije. Njegova iskustva pokazuju da se hotelijeri danas suočavaju s paradoksom: prihodi rastu, ali troškovi, pogotovo oni operativni, prijete da pojedu marže. U razgovoru s Goranom Rihtarićem, Nekić nudi jasan uvid u to kako preživjeti i prosperirati u doba kada je planiranje sezone postalo gotovo nemoguće, a radna snaga luksuz. Otkrijte kako se Crvena luka bori s ovim izazovima i što to znači za vaš posao u turizmu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Dinamika rezervacija se promijenila — ove godine je "puno, puno sporija nego što je to bilo prošle godine, tako da u pravilu imamo jako puno last minute rezervacija." Pandemija je trajno promijenila navike gostiju; umjesto ranog planiranja, ljudi čekaju zadnji tren. To znači da hoteli moraju biti spremni na munjevite odgovore na upite, jer tko prvi odgovori, taj dobiva gosta.

Crvena luka bilježi 10% veće prihode nego 2019., ali s manjim brojem noćenja. Iako rast prihoda uz manje noćenja može biti znak oporavka, Nekić kaže: "Mi bi radije bili održivi na način viša cijena više gostiju." Prava održivost leži u sposobnosti da se postignu i veće cijene i veći volumen, a ne da se jedno kompenzira drugim.

Iako je predsezona bila slabija, najave za MICE (kongrese i teambuildinge) u posezoni su "jako, jako dobre", a firme su "spremne uložiti velika sredstva". Poslovni gosti se vraćaju s novim prioritetima. Nakon pandemije, tvrtke su željne zajedničkih putovanja i spremne su više uložiti u teambuilding, što stvara novu priliku za hotele koji se znaju prilagoditi.

Nekić kaže da je "bazen Balkana koji smo prije imali za crpiti u smislu radne snage već potrošen", pa Crvena luka uvozi radnike iz Indije. Oslanjanje na tradicionalne izvore radne snage više nije opcija. Kada su domaći i regionalni bazeni iscrpljeni, treba se okrenuti globalnim tržištima, gdje jezična barijera (engleski) može biti ključna prednost.

Radnici iz Indije "snašli su se odlično" i imaju "veliku prednost, a to je govorenje engleskog jezika". Uvoz radne snage nije samo pitanje popunjavanja kvota. Važno je tražiti profile koji odmah donose vrijednost, poput poznavanja engleskog jezika, što smanjuje troškove obuke i ubrzava integraciju.

Plaće u turizmu rastu, Crvena luka ih je podigla za 10%, ali "astronomski rastu i ostali troškovi koje hotelijeri imaju". Povećanje plaća je nužno, ali nije dovoljno. Ako operativni troškovi rastu brže, stvara se pritisak na marže koji može ograničiti daljnji rast plaća, unatoč boljim prihodima.

Trošak radne snage u Crvenoj luci čini oko 30% ukupnih troškova, što je specifično zbog "malog broja smještenih jedinica, a velike površine". Struktura troškova rada varira ovisno o specifičnostima objekta. Važno je razumjeti kako omjer smještajnih jedinica i površine utječe na operativne troškove, jer to mijenja percepciju "visokih" ili "niskih" troškova rada.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema