VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO Aldin Dugonjić

Gošća Aldin DugonjićVodi Darko Buković3. svibnja 2026.

Aldin Dugonjić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Riječ 'halal' nosi težinu vjerskog propisa, ali u poslovnom svijetu sve više znači nešto drugo: rigorozan standard kvalitete i pristup ogromnom tržištu. Mnogi ga još uvijek razumiju pogrešno, kao nešto rezervirano isključivo za muslimane, no ta je predodžba daleko od ekonomske stvarnosti. Aldin Dugonjić, direktor Centra za certificiranje halal kvalitete i jedini doktor za halal u regiji, upravo je tu da razbije te zablude. Njegova disertacija, pretočena u knjigu 'Halal standard po mjeri čovjeka', otkriva kako je halal postao globalna snaga, tržište vrijedno bilijune dolara koje raste iz godine u godinu. S njim razgovaramo o tome kako je Hrvatska postala predvodnik u implementaciji ovog standarda u Europi i zašto je halal kvaliteta garancija koju traže i oni koji nisu muslimani. Razmislit ćete o halalu kao o tržišnoj prilici koju si nijedan poduzetnik ne može priuštiti ignorirati.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Bosanski dedo, upitan je li janjetina 'halal', odgovara: 'E, bogami, djeco, u mene se plaća.' Ta anegdota jasno pokazuje koliko se sama riječ 'halal' različito tumači, od 'oprosti bez naknade' do strogo definiranog prehrambenog standarda. Prije nego što tržištu ponudiš nešto novo, moraš ga educirati što to točno znači — inače će tvoju vrijednost shvatiti na svoj način.

Halal tržište danas vrijedi oko 1500 bilijuna američkih dolara i približava se dvije milijarde korisnika, od kojih je 60% mlađe od trideset godina. Ne radi se o niši, već o demografski mladoj i rastućoj globalnoj sili. Onaj tko misli da je halal vjerska obaveza, a ne tržišna prilika, ne vidi pola svijeta.

Iako je riječ o muslimanskom standardu, najveća proizvodnja halal proizvoda događa se u nemuslimanskim zemljama, a tržište u EU procjenjuje se na 66 milijardi dolara s godišnjim rastom od 2-3%. Potražnja nije vezana uz lokalnu populaciju, već uz izvoz i globalnu migraciju. Ne čekaj da ti tržište dođe, već prepoznaj gdje se tvoje tržište već stvorilo, bez obzira na lokalne granice.

Halal certificiranje u Europi počelo je zbog potreba izvoza i dolaska migranata, a poduzetnici su u tome prepoznali priliku. Standardizacija i certificiranje nisu nametnuti, već su odgovor na ekonomsku logiku i tržišne potrebe. Pravi standardi nastaju kada poduzetnici u potražnji vide šansu za rast, a ne kada im ih netko propiše.

Hrvatska je 2007./2008. registrirala vlastiti halal standard, drugi u Europskoj uniji, i od 2010. izdala preko 160 certifikata. Biti među prvima u definiranju takvog standarda stvara nacionalnu prednost. To ne samo da otvara vrata domaćim tvrtkama, već i pozicionira zemlju kao predvodnika u toj industriji.

Osnovna škola Matija Gubec jedinstven je primjer u Europi s halal certificiranim jelovnikom. Proširivanje ovakvog standarda na neočekivane sektore, poput javnog obrazovanja, stvara presedan. To pokazuje prilagodljivost sustava i otvara potpuno nove segmente tržišta, služeći kao nacrt za širu primjenu.

Provjera halal certifikata za složene proizvode, poput aditiva u pekarskoj industriji, zahtijeva kontakt sa svim dobavljačima i analizu svakog sastojka. Prava vrijednost certifikata nije u naljepnici, već u dubinskoj provjeri cijelog lanca opskrbe. To je ono što kupcima donosi istinsku garanciju kvalitete, a tebi povjerenje.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema