VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO Mirko Tunjić

Gošća Mirko TunjićVodi Darko Buković3. svibnja 2026.

Mirko Tunjić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Zamislite da za izgradnju vjetroparka trebate ishoditi šezdeset različitih dozvola, što u praksi znači barem pet godina samo za papirologiju. Upravo je to bila stvarnost u Hrvatskoj donedavno, govoreći o jednom od najperspektivnijih sektora obnovljivih izvora energije. Mirko Tunjić, predsjednik Uprave tvrtke Cirkularni energetski resursi, godinama je u epicentru te borbe s vjetrenjačama – i onim pravim, i onim administrativnim. Jedan je od rijetkih koji je prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj doveo do izgradnje, a danas svjedoči promjenama koje dolaze sporo, ali ipak dolaze. Razgovor s Mirkom Tunjićem otvara jedinstven pogled na to koliko je tehnološki napredak nadmašio administrativnu spremnost zemlje, i zašto je, kako sam kaže, "vjetar ukrotimo vrlo lako putem tehnologije, a administraciju vrlo teško". Čut ćete što se promijenilo u deset godina, gdje se Hrvatska nalazi u europskom kontekstu i koje neiskorištene prilike stoje pred nama.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Prije desetak godina, za izgradnju vjetroparka u Hrvatskoj trebalo je šezdeset različitih dozvola i suglasnosti, što je značilo minimalno pet godina samo za papirologiju. Iako se tehnologija za ukroćivanje vjetra razvija izuzetno brzo, stvarna prepreka za zelenu tranziciju nije tehnička izvedivost, već složena i spora administracija koja koči svaki napredak.

Još 2006. godine, visoko pozicionirani ljudi u energetskom sektoru gledali su na vjetroelektrane kao na "igru za djecu", a samo dvije godine kasnije propisano je da Hrvatska može priključiti najviše 400 MW. Danas s gotovo 900 MW u pogonu, sustav funkcionira savršeno, što pokazuje da otpor prema novim tehnologijama često proizlazi iz zastarjelih uvjerenja, a ne iz stvarnih tehničkih ograničenja mreže.

Od osnivanja tvrtke EHNDO 2002. godine do izgradnje vjetroelektrane Jelina 2012., Mirku Tunjiću i njegovom timu trebalo je punih deset godina "mukotrpnog rada" samo za razvoj projekta i ishodovanje dozvola. Vrijeme potrebno za velike energetske projekte u Hrvatskoj ne mjeri se godinama, već desetljećima, što šalje jasan signal investitorima da je strpljenje jednako važno kao i kapital.

Na moru je moguće postaviti vjetrogeneratore i do tri puta veće nego na kopnu, jer "more nema limitacije koje ima kopno" u smislu prostora i okolišnih afekcija. Potencijal vjetroelektrana na moru, osobito onih plutajućih, nudi neusporedivo veće mogućnosti u pogledu kapaciteta i snage u odnosu na kopnene, otvarajući potpuno novu granicu za proizvodnju energije, pod uvjetom da se riješe logistički izazovi.

Iako je EU tek nedavno počela brojati velike hidroelektrane u udio obnovljivih izvora, Mirko Tunjić tvrdi da se "realna slika uvijek trebalo prikazivati ono što su novo instalirani kapaciteti". Fokusiranje na statističke definicije, umjesto na stvarne, novoizgrađene kapacitete, može zamagliti pravi napredak i stvoriti lažnu sliku o ulaganju u zelenu tranziciju.

U danima kada je vjetrovito, cijena električne energije u Španjolskoj pada "na razine od prije početka svih energetskih kriza". Prava vrijednost vjetroelektrana nije samo u proizvodnji energije, već i u njihovoj sposobnosti da stabiliziraju mrežu i značajno smanje cijenu struje, što je ključan, a često podcijenjen doprinos energetskoj sigurnosti.

Za razliku od sjevernih mora, Mediteran je "jako prometno more" s razvijenim ribarstvom i životom uz obalu, što otežava postavljanje velikih offshore vjetroelektrana. Geografske i kulturne specifičnosti – poput pomorskog prometa, ribarske tradicije i gustoće naseljenosti uz obalu – mogu biti veća prepreka za razvoj energetskih projekata od same tehnologije.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema