·
Sve epizode
Branimir Rajčić
Epizoda · #666

ZGRADONAČELNIK Branimir Rajčić

Gošća Branimir RajčićVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Cijene stanova i troškovi gradnje divljaju, a kupnja doma za mnoge je postala gotovo nemoguća misija. No, je li problem samo u tržištu, ili i u našoj predodžbi o tome što dom uopće treba biti? Profesor Branimir Rajčić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koji već dvadesetak godina studente uči o projektiranju stambenih zgrada, donosi akademski, ali i vrlo prizemljen pogled na ovu goruću temu. Njegov rad na Katedri za arhitektonsko projektiranje, Kabinet za stambene zgrade, ne fokusira se samo na crtanje tlocrta, već i na učenje o „upotrebnim vrijednostima stana“ – onim funkcionalnim detaljima koji čine razliku između prostora i pravog doma. Razgovor s profesorom Rajčićem otvara pitanje što znači racionalno projektiranje danas, u doba kada se više gledaju talijanske pločice nego orijentacija soba. On razlaže slojeve problema, od individualnih želja do nacionalne stambene politike, nudeći uvid u to kako možemo smanjiti troškove, ali i kako bismo trebali preispitati vlastite potrebe. Nakon ovog razgovora, prestat ćete gledati stanove samo kroz broj kvadrata i boju parketa, već ćete ih promatrati kroz prizmu funkcionalnosti i dugoročne priuštivosti.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Na Arhitektonskom fakultetu, studenti ne uče samo kako projektirati stan ili naselje. Uče se i snalaziti sa stalnim stresom i rokovima, što je, kako profesor Rajčić kaže, „prateći dio posla“ u arhitekturi. Prava škola počinje s upravljanjem pritiskom, ne samo s dizajnom.
02
Profesor Bajlon je još sedamdesetih godina definirao dvanaest ključnih točaka za funkcionalan stan – od odvajanja spavaćih soba do kružnih veza. Danas se rijetko poštuju, a kupci se, kaže Rajčić, više vode „talijanskim pločicama i hrastovim parketom“ nego upotrebnom vrijednošću. Tržište prodaje fasadu, a ne životni prostor.
03
Na pitanje kako smanjiti troškove u stanogradnji, profesor Rajčić nudi jednostavan odgovor: „pokušamo živjeti, odnosno stanovati prema potrebama i mogućnostima“. U potrošačkom društvu to je teško, jer nas stalno gura da želimo više. No, istinski put do priuštivosti počinje odlukom da se uskladi prostor s realnom potrebom, a ne s nametnutim standardom.
04
Prosječna hrvatska obitelj ima 2.7 članova i može udobno živjeti u 50 do 70 kvadrata. Unatoč tome, mnogi si ne mogu priuštiti ni taj prostor zbog rasta cijena, dok drugi žive u mnogo većim stanovima iz želje ili mogućnosti. Jaz je u tome što se ponuda i potražnja često razilaze s demografskim i ekonomskim realnostima.
05
Iza jednostavnog savjeta o životu po mjerilima, krije se složeniji odgovor na smanjenje troškova: „planirat, projektirat, bit sustavan, odgovoran, mislit na buduće generacije.“ To znači sveobuhvatnu stambenu politiku i strategiju. Nema jeftinije gradnje bez dugoročnog, promišljenog nacionalnog okvira koji gleda širu sliku, ne samo pojedinačni projekt.
06
U Hrvatskoj je oko 90 posto stanova u privatnom vlasništvu, a 86 posto kućanstava živi u vlastitom stanu. Ipak, istovremeno je sve teže priuštiti si novi stan, a samo 4.5% kućanstava živi u najmu. To je paradoks: visoka stopa vlasništva ne znači i opću priuštivost, već ukazuje na problem dostupnosti *novogradnje* i nerazvijenog tržišta najma.
07
Od 2017. godine, medijalna cijena kvadrata u Hrvatskoj raste dvostruko brže od prosječne plaće. Taj trend je jasan pokazatelj zašto je kupnja stana postala „nemoguća misija“ za mnoge. Nije problem samo u visokim cijenama, već u nesrazmjeru rasta cijena i primanja koji se samo produbljuje.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema