·
Sve epizode
Branimir Šteko
Epizoda · #740

ZGRADONAČELNIK Branimir Šteko

Gošća Branimir ŠtekoVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Pojam "pametan" više nije rezerviran samo za ljude; danas se njime opisuje sve, od telefona do gradova. No, što zapravo znači "pametan grad"? Branimir Šteko, direktor Sektora pametnih gradova i mikro mreža u Končaru, priznaje da se taj naziv "još uvijek nije skroz do kraja izdefinirao", ali nudi jasan okvir: radi se o povezivosti, učinkovitosti, interaktivnosti, održivosti i, možda najvažnije, dvosmjernoj komunikaciji s građanima. Slušajući Branimira Šteka, dobit ćete jasnu sliku o naprednoj infrastrukturi koja osigurava energetsku učinkovitost i digitalno upravljanje, o trendovima u urbanoj energetici i digitalnoj transformaciji komunalne infrastrukture. Čut ćete gdje Hrvatska stoji u tim globalnim nastojanjima i koji nas izazovi čekaju, posebno u kontekstu ambicioznih europskih ciljeva za 2030. Nakon ovog razgovora, znat ćete da "pametan grad" nije samo floskula, već jasan plan za budućnost.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Pametan grad, prema Branimiru Šteki, mora imati "povezivost, učinkovitost, interaktivnost, održivost i povratnu informaciju od građana". Nije dovoljno samo uvesti tehnologiju; ključ je u tome da ona omogući dvosmjernu komunikaciju, dugoročnu održivost rješenja i stvarnu učinkovitost. Bez tih pet stupova, grad može biti tehnološki napredan, ali ne i istinski pametan.
02
Šteko razjašnjava da "infrastruktura koja prikuplja gomile podataka. To a priori nije pametna infrastruktura." Prava pametna infrastruktura omogućuje povezanost, učinkovitije upravljanje, predikciju održavanja i modificiranje rada prema potrebama. Prikupljanje podataka samo je prvi korak; pametno je tek kada ti podaci postanu temelj za automatsko donošenje odluka i predviđanje budućih potreba, oslobađajući ljude od rutinskih zadataka.
03
"Elektrodistributivna mreža postaje vrlo zanimljiv aset zato što više nije jednosmjerna mreža koja samo troši energiju, nego ... imamo puno pojedinačnih malih izvora električne energije." Energetska mreža se mijenja iz jednosmjernog potrošačkog sustava u decentraliziranu mrežu s mnogo malih, lokalnih proizvođača poput solara i baterijskih spremnika. Ovaj pomak zahtijeva potpuno novu infrastrukturu i sustave upravljanja, čime se gradovi pretvaraju iz pasivnih potrošača u aktivne sudionike u proizvodnji energije.
04
O hrvatskom napretku, Šteko kaže da je percepcija "djelomično točna i djelomično kriva". Dobro stojimo s "integracijom obnovljivih izvora u mrežu", ali smo "lošiji kod obnove zgrada" i ugradnje punionica za električna vozila. Taj disparitet pokazuje da se "pametni grad" ne gradi samo u energetskim centrima, već i u svakoj zgradi i na svakoj ulici.
05
Šteko naglašava ciljeve: "pedeset posto vozila bez emisija do 2030.", "smanjenje potrošnje u zgradama minus trideset posto do 2030." i "povećanje udjela obnovljivih izvora energije u zgradarstvu trideset šest posto do tog roka". Europski ciljevi za 2030. nisu daleka budućnost, već, kako Šteko kaže, "sutra", i zahtijevaju drastične promjene u infrastrukturi. Bez masovnih ulaganja u obnovu zgrada i punionice za električna vozila, ti ciljevi su neostvarivi, što znači da je vrijeme za planiranje odavno prošlo.
06
Govoreći o koracima stvaranja pametne infrastrukture, Šteko kaže da "treba imati jednu zdravu, onu osnovnu logiku i staviti u isti kontekst troškove i pogodnosti koje se dobiju." Prvi korak u izgradnji pametne urbane infrastrukture nije tehnologija, već pragmatična analiza troškova i koristi. Ušteda energije ili rješavanje konkretnog tehničkog problema često su početni motiv koji opravdava ulaganje i pokreće cijeli proces, a ne apstraktna ideja "pameti".
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema