ZGRADONAČELNIK Branko Jeger i Miroslav Villi

Gost Branko Jeger i Miroslav VilliUređuje Ana Leko Vučković3. svibnja 2026.

Stare zgrade bez dizala mogle bi dobiti novu stambenu etažu, lift, energetsku obnovu i više tržišne vrijednosti, a sve bez financijskog opterećenja za suvlasnike. Inovativni projekt „6. kat - Priuštivo stanovanje kroz renovaciju višestambenih objekata“, koji potpisuju arhitekti Branko Jeger, Miroslav Villi i Hildegard Auf-Franić, nudi model koji bi mogao zauvijek promijeniti lice hrvatskih kvartova. U podcast epizodi ZGRADOnačelnik na prvom poslovnom radiju PoslovniFM, koju uređuje i vodi Ana Leko Vučković, predstavili su svoju ideju dogradnje stambenih zgrada iz 60-ih godina i ugradnje dizala - bez ikakvog troška za suvlasnike.

Branko Jeger i Miroslav Villi

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Zagreb, kao i mnogi drugi hrvatski gradovi, bori se s kroničnim nedostatkom priuštivog stanovanja i starim zgradama koje desetljećima vape za obnovom – ponajviše za dizalima. No, što ako se ti problemi mogu riješiti jednim potezom, bez da suvlasnici iz džepa izvade i jednu kunu, a pritom im još i poraste vrijednost nekretnine? Arhitekti Branko Jeger i Miroslav Villi, autori prijedloga 'Šesti kat', donose model koji bi mogao zauvijek promijeniti lice hrvatskih kvartova. Njihova ideja nije samo tehničko rješenje, već odgovor na složeni problem urbanog planiranja i socijalne osjetljivosti. Razgovor s njima otvara pitanje zašto neke ideje, koje donose korist svima, tako teško pronalaze put do realizacije.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Model 'Šesti kat' polazi od peterokatnica iz šezdesetih, koje su tada namjerno proglašene četverokatnicama kako bi se izbjegla ugradnja dizala. Ono što je nekad bio planski propust za uštedu, danas je socijalni i urbanistički problem — dugoročna cijena početnih 'ušteda' uvijek dođe na naplatu.

Suština prijedloga leži u tome da suvlasnici daju svoj ravni krov, koji im je ionako trošak za održavanje, investitoru kao 'badava gradilište'. Time se neiskorišteni resurs pretvara u pokretač obnove, a zgrada dobiva dizalo i solarne panele bez ikakvog troška za stanare. Kad staru obvezu pretvoriš u novu priliku, financiranje prestaje biti prepreka.

Miroslav Villi ističe da 'priuštivo stanovanje' u kontekstu obnove znači da troškovi stanovanja za postojeće stanare moraju ostati neutralni, čak i nakon energetske modernizacije. Prava priuštivost nije samo niska cijena kupnje, već jamstvo da te obnova neće istjerati iz vlastitog doma.

Energetska obnova cijele zgrade, uz dodatak terasa na zgradama poput 'limenki', dio je paketa koji stanarima donosi bolju kvalitetu života i veću vrijednost nekretnine. Obnova nije samo popravak, već nadogradnja standarda koja mora adresirati i estetiku i funkcionalnost.

Branko Jeger objašnjava da bi se samo u Borongaju, programom 'Šesti kat', moglo dobiti oko 260 novih stanova, što bi inače zahtijevalo izgradnju šest novih zgrada. Gustoća se ne mora rješavati širenjem, već pametnim korištenjem prostora koji već postoji.

Autori inzistiraju na cjelovitosti obnove cijelih naselja, jer je ugovaranje radova za više zgrada istovremeno znatno jeftinije nego pojedinačno. Kad problem gledaš kao cjelinu, otvaraju se mogućnosti za ekonomiju razmjera koje su inače nevidljive.

Unatoč tome što zagrebački gradonačelnik tvrdi da je Grad otvoren za suradnju, arhitekti su nakon četiri mjeseca bezuspješno pokušavali uspostaviti kontakt s gradskim uredima. Najveća prepreka dobrim idejama često nije njihova izvedivost, već institucionalna inercija i nedostatak volje da se premoste percipirane prepreke.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema