ZGRADONAČELNIK Dean Smolar

Gošća Dejan SmolarVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.

Dejan Smolar

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Početna točka „zelene gradnje” obično je zgrada. No za Dejana Smolara, izvršnog direktora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, to je tek djelić priče. On kaže da se bavimo „izgrađenim okolišem” – svakim mjestom gdje je čovjek intervenirao, od ceste do cijelog grada. To je mnogo širi okvir od pukog odabira materijala. Smolarova tvrdnja zvuči gotovo proturječno: zelena gradnja, kaže, ne samo da ne mora biti skuplja, nego u idealnom slučaju, ako se dovoljno pametno isplanira od početka, može biti isplativija. To je teza koja baca rukavicu u lice svakoj predrasudi da je ekologija samo trend ili luksuz. Razgovor s njim otvara pitanje: gdje leži ta prava ušteda i kako je uhvatiti? Kroz konkretne primjere materijala, procesa i, najvažnije, kroz ulogu rane suradnje svih aktera – od arhitekta do investitora. Naučit ćete zašto pravi trošak zelenog projekta ne leži u „zelenom” prefiksu, već u načinu na koji pristupate cijelom procesu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Smolar definira zelenu gradnju kao brigu o „izgrađenom okolišu”, obuhvaćajući svaku ljudsku intervenciju u prirodu – od cesta i gradova do pojedinih zgrada. Mnogi misle da je zeleno samo odabir materijala, no to je tek djelić. Ako gradite bilo što, već ste u poslu zelene gradnje, a to traži širi pogled na utjecaj vašeg rada na okoliš i buduće generacije.

Iako se zelena gradnja često percipira kao skuplja, Smolar tvrdi da se, uz pametan pristup od samog početka, može pokazati „puno isplativijom već u startu”. Dodatni trošak „zelenog” često je zapravo trošak lošeg planiranja. Prava isplativost dolazi iz rane faze projekta, gdje se rješavaju greške i smanjuju dugoročni troškovi održavanja i energije.

Smolar naglašava da zelena gradnja počiva na tri ključna aspekta: okolišnom (utjecaj na klimu), društvenom (zdravlje i dobrobit ljudi) i ekonomskom (trošak). Nije dovoljno usredotočiti se samo na planet. Vaš projekt mora jednako dobro služiti i ljudima i profitu. Ako jedan od ova tri stupa nedostaje, vaš pristup održivosti je nepotpun.

Problem s tradicionalnim projektiranjem, kaže Smolar, je beskonačno vraćanje nacrta na dorade između arhitekata, građevinara i strojara, što „investitor sve to u konačnici plaća”. Ključ za uspjeh leži u „cjelovitom, holističkom pristupu” – svi ključni akteri moraju sjesti zajedno u najranijoj fazi. Ušteda vremena i novca ne dolazi iz jeftinijih materijala, već iz izbjegavanja grešaka od prvog dana.

Smolar ističe da „ne morate ustvari koristiti najnovije najsuvremenije materijale” jer „klasični materijali” također mogu biti zeleni i održivi. Zelena gradnja nije ekskluzivna za skupe inovacije. Često je moguće postići održivost i s uobičajenim materijalima, ako se pametno integriraju u dizajn i proces. „Zeleno” je više u ideji i primjeni, nego u ekskluzivnosti materijala.

Koncept „cjeloživotne analize” (life cycle assessment) zgrade ili proizvoda prati njegov utjecaj kroz cijeli životni vijek. Prava održivost ne gleda samo kratkoročni trošak ili utjecaj. Trebate razmišljati o punom ciklusu – od proizvodnje do održavanja i kraja vijeka – jer se tu kriju pravi troškovi i dugoročne koristi.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema