ZGRADONAČELNIK Irena Križ Šelendić

Gost Irena Križ JelendićUređuje Tin Bašić3. svibnja 2026.

Energetska obnova je u Hrvatskoj sigurno sada manije isplativa nego što je bila prije 10 godina jer su cijene energije ostale niske zahvaljujući mjerama Vlade, a cijene radova su strašno porasle. Stoga smatramo da će se bez grantova teško provoditi energetska obnova – izjavila je u podcastu ZGRADOnačelnik Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tema je bila energetska učinkovitost u zgradarstvu, javni pozivi za višestambene ali i javne zgrade te nova pravila igre koja nas očekuju u bliskoj budućnosti.

Irena Križ Jelendić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

„Energetska obnova u Hrvatskoj danas je manje isplativa nego prije deset godina.“ To je rečenica koja se rijetko čuje, pogotovo od nekoga tko vodi energetsku učinkovitost u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. No, Irena Križ Jelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, tu izjavu ne iznosi kao kritiku, već kao dijagnozu stanja na terenu: cijene radova su drastično porasle, dok su cijene energije, zbog vladinih mjera, ostale niske. Njezina perspektiva otkriva kompleksnost iza europskih ciljeva, izazove provedbe programa i stvarni trošak prelaska na klimatski neutralan kontinent do 2050. Razgovor s njom nije samo pregled javnih poziva i alokacija, već jasan pogled na to zašto se bez značajnih bespovratnih sredstava neće dogoditi dubinska obnova zgrada u Hrvatskoj.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Hrvatska je u razdoblju 2014.-2020. u energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada uložila preko pola milijarde eura, od čega je gotovo polovica bila bespovratna sredstva. No, unatoč tim impresivnim brojkama, godišnje je obnovljeno tek 0.7% ukupne podne površine zgrada – što jasno govori da je put do klimatske neutralnosti mnogo duži i skuplji nego što se čini na prvi pogled.

„Energetska obnova je sigurno sada u Hrvatskoj manje isplativa nego što je bila prije deset godina,“ kaže Irena Križ Jelendić. Ova inverzija ekonomske logike, uzrokovana potresom i vladinim mjerama koje su držale niske cijene energije, znači da se bez značajnih bespovratnih sredstava neće dogoditi dubinska obnova zgrada – jer tržišni mehanizmi trenutno ne podržavaju takva ulaganja.

Prosječna cijena obnove višestambene ili javne zgrade skočila je s milijun kuna 2018. godine na milijun eura danas. Ovaj deseterostruki porast, koji je primarno uzrokovan potresom i istovremenom obnovom velikog broja javnih zgrada, stvara ogroman pritisak na tržište i čini planiranje dugoročnih projekata iznimno izazovnim.

Kada je poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća otvoren 13. ožujka, zatvoren je nakon samo 36 sati zbog gotovo 12.000 pristiglih zahtjeva. Ova eksplozivna potražnja, koja je daleko nadmašila alokaciju od 120 milijuna eura, pokazuje da je spremnost građana za ulaganje u energetsku učinkovitost visoka – ako im je omogućen pristup sredstvima.

Cilj energetske obnove nije obnoviti što više zgrada, već što više kvadrata – točnije, 1.6 milijuna kvadratnih metara godišnje. Ova promjena metrike iz broja zgrada u podnu površinu jasno pokazuje da se ne radi o pukom brojanju projekata, već o stvarnom utjecaju na ukupan fond zgrada.

Službene statistike o energetskoj obnovi ne obuhvaćaju zgrade koje vlasnici obnavljaju vlastitim sredstvima, što znači da je stvarni postotak obnovljenih kvadrata vjerojatno veći od službenih 0.7%. Nedostatak evidencije o privatnim investicijama ukazuje na širi problem mjerenja napretka i na potrebu za novim pristupima praćenju ukupnog učinka.

Novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, vrijedan gotovo 100 milijuna eura, napušta model „najbržeg prsta“ u korist rang-liste prijava. Ova promjena pravila omogućuje prijaviteljima da se kvalitetnije pripreme i predaju bolje projekte, umjesto da se utrkuju s vremenom, što signalizira fokus na dubinsku kvalitetu, a ne samo na brzinu.

Hrvatska višestruko premašuje obvezu obnove 3% podne površine zgrada centralne države – što je, kako kaže gošća, lakši dio posla. Pravi izazov leži u masovnoj obnovi privatnih i višestambenih zgrada, gdje je potrebno mobilizirati daleko veće resurse i prevladati ekonomske barijere.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema