·
Sve epizode
Kristina Čelić
Epizoda · #413

ZGRADONAČELNIK Kristina Čelić

Gošća Kristina ČelićVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatska je 2022. godinu dočekala s rekordnim cijenama energenata i sve većim brojem građana koji se bore s plaćanjem računa. Dok se u javnosti često govori o poskupljenjima, manje se čuje o širim sistemskim problemima i dugoročnim rješenjima za energetsko siromaštvo. Upravo tu uskače Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U ovom razgovoru saznajemo kako država definira i pokušava ublažiti udar na najranjivije, ali i zašto kratkoročne subvencije nisu dovoljne. Čut ćete zašto je razvoj gospodarstva i ulaganje u infrastrukturu ključnije od privremenih mjera i kako se borimo s pojmom 'nedostatka energije' u 21. stoljeću. Razgovor koji osvjetljava dublje slojeve energetske politike i izazove koji nas čekaju.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Iako se pojam 'energetskog siromaštva' ne definira jasno na razini Europske unije, Hrvatska se fokusira na preciznu kategoriju 'ugroženog kupca' kojem se dodjeljuju naknade. To pokazuje da se problem rješava reaktivnim subvencijama, a ne proaktivnom, širim strategijom koja bi uključila sve one koji su ugroženi rastom cijena, a ne samo one u sustavu socijalne pomoći.
02
Državni paket od pet milijardi kuna, spomenut kao odgovor na poskupljenja energenata, ublažava kratkoročni udar na kućanstva. No, gošća jasno naglašava da to nisu dugoročna rješenja – prava borba protiv energetskog siromaštva leži u razvoju gospodarstva, boljim radnim mjestima i pametnim investicijama, a ne samo u subvencijama.
03
Novac prikupljen prodajom emisijskih jedinica CO2 (ETS sustav), kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša, ne usmjerava se samo u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost. Dio tih sredstava sada se izravno koristi za ublažavanje udara cijena na građane, što pokazuje kako se sredstva namijenjena klimatskoj politici mogu preusmjeriti za rješavanje neposrednih socijalnih i ekonomskih kriza.
04
Na pitanje prijeti li nam povratak u osamdesete i vožnja 'par-nepar' zbog nedostatka energije, gošća ne negira opasnost. Problem nije u nedostatku *izvora* energije, već u nerazvijenoj infrastrukturi – posebno elektroenergetskoj – koja ne može prihvatiti sve obnovljive izvore niti osigurati stabilnu opskrbu do svakog doma.
05
Čak i 'za bilo koji stup dalekovoda', ključan za povezivanje obnovljivih izvora i jačanje mreže, treba riješiti brojna okolišna pitanja, kaže gošća. To otkriva da najveća prepreka energetskoj tranziciji često nije novac ili tehnologija, već lokalna administracija i otpor prema infrastrukturnim projektima na terenu, što usporava cijeli proces.
06
Iako Hrvatska ima velik solarni i vjetropotencijal, posebno u Dalmaciji, gošća ističe da je 'niskonaponska mreža' ključna za građane. Bez značajnih ulaganja u distribuciju, čak ni najveće snage proizvedene iz obnovljivih izvora neće doći do domova pouzdano i učinkovito. Proizvodnja je jedno, ali dostava do svakog kućanstva je sasvim drugi, često zanemaren izazov.
07
Budućnost opskrbe energijom ne leži samo u fizičkoj infrastrukturi, već i u 'vrlo dobrom digitalnom upravljanju infrastrukturom', naglašava gošća. To znači da pametne mreže i napredni softver postaju jednako važni kao dalekovodi i trafostanice za stabilnost sustava, pogotovo s rastom decentraliziranih obnovljivih izvora.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema