·
Sve epizode
Marko Ercegović
Epizoda · #773

ZGRADONAČELNIK Marko Ercegović

Gošća Marko ErcegovićVodi Ana Leko Vučković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Priuštivo stanovanje postaje izazov desetljeća, kako kaže Marko Ercegović, savjetnik Udruge gradova u RH. Nije to tek još jedna tema, već jedna od ključnih komponenti održivog urbanog razvoja, koja se u Hrvatskoj tek počinje sustavno rješavati. Godina 2026. donosi velike promjene: očekuje se donošenje Zakona o najmu i Zakona o priuštivom stanovanju, koji će modernizirati postojeće modele i približiti domaću stambenu politiku europskim standardima. Marko Ercegović, kao kontakt točka za programe URBACT i Europsku urbanu inicijativu, iz prve ruke vidi kako se europski impulsi prelijevaju u domaće okvire. Njegova perspektiva otkriva kompleksnost problema – od financijskih ograničenja i nedostatka kadrova u gradovima, do nesređenih zemljišnih knjiga i utjecaja poticaja na rast cijena. U ovom razgovoru saznat ćete gdje su granice odgovornosti države, a gdje počinje uloga gradova, zašto su dosadašnji modeli dosegnuli svoje limite i kako će se novi zakoni pokušati uhvatiti u koštac s izazovom koji nadilazi generacije. Razmislit ćete o tome kako demografska realnost preoblikuje definiciju 'mladih' u stambenim politikama i zašto je rješenje u povećanju ponude, a ne samo poticanju potražnje.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Marko Ercegović primjećuje kako se granica za 'mlade' u stambenim poticajima pomicala s 35 na 45 godina, možda i na 50, nazivajući to 'smiješnom sintagmom'. Prava lekcija nije u smijehu, već u shvaćanju da demografska stvarnost čini starosna ograničenja u stambenoj politici zastarjelima. Umjesto uskih dobnih kategorija, trebamo šire kriterije, poput broja djece ili deficitarnih zanimanja, jer problem stanovanja ne poznaje dobne granice.
02
Subvencije za kupnju prve nekretnine, poput APN kredita, logično povećavaju potražnju. No, Marko Ercegović ističe da u uvjetima ograničene ponude stambenih jedinica to neizbježno diže cijene. Prava intervencija nije u poticanju potražnje, već u aktivnom povećanju ponude kroz javnu ili subvencioniranu stanogradnju.
03
Sustav lokalne samouprave trideset, pa i četrdeset godina, nije se aktivno bavio stanovanjem. To je, prema Marku Ercegoviću, dovelo do gubitka specifičnih praksi i znanja na terenu. Prije nego što gradovi mogu biti stvarni pokretači priuštivog stanovanja, moraju ponovo izgraditi i razviti vlastite kadrovske i stručne kapacitete.
04
Gradovi imaju ovlasti u pitanjima stanovanja, urbanističkog planiranja i komunalnog gospodarstva unutar svog samoupravnog djelokruga. No, Marko Ercegović jasno kaže da država mora nadomjestiti nedostatke u kapacitetima lokalne razine, regulirati i nuditi javne politike. Problem priuštivog stanovanja prevelik je da bi ga adresirao samo jedan akter; nužna je zajednička intervencija.
05
Marko Ercegović izdvaja četiri najveća izazova za gradove u rješavanju priuštivog stanovanja: financije, nedostatak kadrova, nesređeni imovinskopravni odnosi i visoke cijene radova. To nisu zasebni problemi, već međusobno povezani sistemski čvorovi. Bez rješavanja zemljišnoknjižnih i prostornih preduvjeta, svaka daljnja intervencija bit će skupa i neučinkovita.
06
Očekivano donošenje Zakona o najmu i Zakona o priuštivom stanovanju 2026. godine Marko Ercegović naziva 'velikom prekretnicom'. Nije riječ samo o administrativnoj promjeni, već o modernizaciji modela društveno poticane stanogradnje i usklađivanju hrvatske stambene politike s europskim standardima. Taj datum označava prelazak iz ad hoc rješenja u planski i dugoročni pristup rješavanju stanovanja.