ZGRADONAČELNIK Sonja Polonijo

Gost Sonja PolonioUređuje Tin Bašić3. svibnja 2026.

Brojni europski gradovi, a ni naši nažalost nisu izuzetak, imaju velikih problema s otpadom. U europskim gradovima trenutno živi dvije trećine ukupne populacije, a to je otprilike oko 270 milijuna ljudi. I taj će broj rasti. A raste i tonaža otpada. U emisiji ZGRADOnačelnik gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Podcast Zgradonačelnik uređuje i vodi Tin Bašić. #631/S24.

Sonja Polonio

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Količine otpada u Hrvatskoj dosežu rekordne razine i nastavljaju rasti, a sustav gospodarenja njime, kako kaže Sonja Polonio, stručna suradnica Udruge gradova, "nesustavan" je. Ona godinama prati kako se naši gradovi nose s ovim izazovom i vidi dubok jaz između onoga što propisi nalažu i onoga što se događa na terenu. Dok država teži centraliziranim rješenjima, a Europa postavlja ambiciozne ciljeve, stvarni problemi leže u svakodnevnim navikama građana, ekonomskim zakonitostima i nedostatku razumijevanja lokalne prakse. U ovom razgovoru, Sonja Polonio razotkriva zašto se obećanja o jeftinijem odvajanju otpada nisu ostvarila, zašto su skupi centri tek dio slagalice, i kako se "fantastični" propisi sudaraju s "nesretnom praksom" stvarnih ljudi i firmi. Nakon slušanja, razmišljat ćete o tome koliko smo daleko od istinski održivog sustava i koliko su rješenja koja nam se nude, zapravo, daleko od stvarnosti.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

"Propisi su nam fantastični. Sve je usklađeno s europskom legislativom. Veli još samo da se ta nesretna praksa, a nesretna praksa to nisu figurice iz Čovječe, ne ljuti se, nego su to stvarni ljudi, stvarne firme koje se ponašaju sukladno, ne znam, navikama, sukladno ekonomskoj logici," kaže Sonja Polonio. Ne možeš očekivati da će se "nesretna praksa" sama od sebe uskladiti s propisima ako ignoriraš navike i ekonomsku logiku stvarnih ljudi.

Država se odlučila za centralizirane centre za gospodarenje otpadom, no zbog "oblika kiflice" Hrvatske, otpad mora "podosta putovati". To stvara ne samo ugljični otisak nego i visoke troškove, jer "što više vozite, to će biti skuplje". Kad dizajniraš sustav, moraš uzeti u obzir geografiju zemlje, inače će rješenje postati teret.

Mantra "ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije" i "otpad je vrijedna sirovina" samo su floskule, kaže Polonio. Stvarno vrijedan otpad, poput metala, načelno ne dolazi do komunalnih poduzeća, a ono što ostaje nema uvijek ekonomsku vrijednost ili tržište za oporabu. Ne možeš graditi sustav na nerealnim ekonomskim pretpostavkama.

"Najjeftinija varijanta je u svakom slučaju bila sve strpati u isti kamion i sve zatrpati pod zemlju. Što god vi drugo koju god manipulaciju uradite, ona košta." Očekivati da će "zelene" prakse biti jeftinije bez promjene ekonomske logike znači ignorirati osnovne tržišne principe.

Iako potrošači očekuju da se otpad mjeri "apotekarskom vagom" i naplaćuje po gramu, Sonja Polonio upozorava da "i kupnja apotekarske vage i njezino baždarenje i popravci i to isto tako košta". Ponekad je jednostavniji model naplate, čak i ako se čini manje preciznim, ekonomski isplativiji za sve.

"Kad je komunalni otpad u pitanju tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač," ističe Polonio. "Što se dalje na tome više radi, činjenica je da će usluga biti skuplja." Ne postoji "besplatno" gospodarenje otpadom; svaki korak prema sofisticiranijem i održivijem sustavu znači rast troškova, što zahtijeva transparentnu komunikaciju i prihvaćanje te činjenice.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema