ZGRADONAČELNIK Željko Uhlir

Gošća Željko UhlirVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.

Željko Uhlir

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Potres je bio prije nekoliko godina, ali pravi izazovi za tisuće suvlasnika tek počinju. Iza svake oštećene zgrade ne stoji samo građevinski problem, već i labirint odnosa, neriješenih vlasništva i zakonskih zavrzlama. Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ovdje nije da ponavlja floskule o 'zajedničkom duhu'. On donosi prizemljenu, ponekad brutalno iskrenu perspektivu o onome što stvarno čeka one koji žele obnoviti svoje domove. Razgovaramo o tome zašto 'samoobnova' zvuči dobro, ali rijetko uspijeva, kako država pokušava ubrzati procese koji su se činili zapletenima u birokraciji, i što nam donosi novi zakon o upravljanju zgradama – onaj koji bi trebao promijeniti način na koji donosimo odluke o vlastitom krovu nad glavom. Pripremite se na pogled iza kulisa, gdje se ne priča o ciglama, već o ljudima i pravilima koja ih spajaju ili razdvajaju.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Nakon 19.600 zaprimljenih zahtjeva za obnovu, postalo je jasno da se sustav mora promijeniti. Prvotna ideja da se za svaku zgradu raspisuje poseban natječaj za projekt, izvođenje i nadzor bila je kriva, jer je takav pristup jamčio sporost. Masovni natječaji za stotine projekata istovremeno jedini su put da se obnova zaista pokrene.

Mnogi zagovaraju samoobnovu, no Uhlir je jasan: 'Samoobnova nije idealna.' Za laike, posebno starije, vođenje obnove skupih višemilijunskih projekata je previše kompleksno, a tržište je prepuno prevara s kaparama i propalim tvrtkama. Radije se oslonite na organiziranu obnovu nego da preuzmete rizike za koje niste spremni.

Najveći zagrebački upravitelj, Gradsko stambeno, upravlja s oko 170.000 stanova u 11.000 zgrada, no Uhlir ocjenjuje da je 'potkapacitirano za taj posao' nakon potresa. U izvanrednim uvjetima, čak i uhodani sustavi pucaju pod pritiskom, pa se ne možete osloniti na uobičajene kapacitete kada je potražnja višestruko veća.

Pored svih tehničkih i financijskih problema, Uhlir naglašava: 'Odnosi u zgradama znamo kakvi su. Nisu idealni.' Neriješeni odnosi među suvlasnicima ogroman su teret koji iscrpljuje energiju, usporava odluke i često zaustavlja obnovu. Nijedan projekt neće uspjeti ako se prvo ne posvetite ljudima.

Zadnje izmjene zakona donose olakšanje financiranja: umjesto da se plaća iz kredita, sada je moguće dobiti isplate preko fonda 'tijekom obnove' na temelju mjesečnih obračunskih situacija. Ovo rješenje smanjuje pritisak na suvlasnike, ali traži pedantnu dokumentaciju i tehničko-financijsku kontrolu, jer se ipak radi o državnim sredstvima.

Trenutna regulativa zgrada datira iz 90-ih, bazirana na prijelaznim odredbama Zakona o vlasništvu iz 1997. godine. Ono što je tada zamišljeno kao privremeno rješenje, pokazalo se nedostatnim za poticanje kvalitetnijeg održavanja i upravljanja, što znači da je cijeli sustav zreo za temeljitu promjenu.

Ministarstvo od 2018. radi na novom zakonu čiji je cilj 'pojednostaviti postupke' donošenja odluka o održavanju i upravljanju zgradama. Umjesto birokratskih prepreka, ideja je stvoriti okvir koji će suvlasnicima omogućiti da lakše dogovore ulaganja i time potaknuti više zgrada na bolje održavanje.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema