·
Sve epizode
Željko Uhlir
Epizoda · #546

ZGRADONAČELNIK - Željko Uhlir 2

Gošća Željko UhlirVodi Tin Bašić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Tržište nekretnina, znamo, ne brine o onima u sredini — o ljudima koji nisu socijalni slučajevi, ali si ne mogu priuštiti stan po komercijalnim cijenama. Hrvatska je taj problem prepoznala još početkom 2000-ih, kada je pokrenut Program društveno poticajne stanogradnje, poznatiji kao POS. No, je li taj program doista uspio premostiti jaz? Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, bio je uključen u izradu i sve izmjene Zakona o POS-u od samog početka. Malo je tko dublje uronjen u ovu temu od njega. U ovom razgovoru, Uhlir ne govori samo o povijesti programa, već otkriva i njegove skrivene mogućnosti, ali i najveće prepreke — tamo gdje se država i lokalna samouprava razilaze u viziji stambene politike. Razgovor će vas natjerati da preispitate ulogu države u rješavanju stambenog pitanja i kako se, unatoč dobroj namjeri, programi često sapliću o lokalne interese. I što to znači za svakoga tko pokušava doći do vlastitog krova nad glavom.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Država je 2000. godine prepoznala da tržište nekretnina, prepušteno samo sebi, ne brine o 'međukategorijama' građana — onima koji nisu socijalni slučajevi, ali si ne mogu priuštiti stan po komercijalnim cijenama. Tu je stvar: POS nije zamišljen kao socijalni program, već kao korektiv tržišta koje ignorira značajan dio stanovništva.
02
POS ne nudi samo jednu pogodnost, već dvostruki mehanizam štednje: gradnju bez profita i jedinstvenu kreditnu liniju. Kroz podijeljeni kredit gdje država čeka s naplatom, kupac na prosječnom stanu može uštedjeti i do deset tisuća eura. Najbolji programi ne nude jednu, već više međusobno pojačanih prednosti.
03
Program POS najma, uveden 2015. godine, nije samo ponuda jeftinijeg podstanarstva. On omogućava da se plaćena najamnina, koja je značajno ispod tržišne (2,5 do 3,5 eura po kvadratu), uračuna u kupovnu cijenu stana. To je rijedak model koji podstanarstvo pretvara u fleksibilni put prema vlasništvu, bez početnog pritiska kupnje.
04
Postoji jasna razlika između POS najma i iznajmljivanja državnih nekretnina. Dok je POS program namjenski stvoren da pomogne građanima u rješavanju stambenog pitanja, državne nekretnine upravljaju naslijeđenim portfeljem koji se primarno smanjuje prodajom. Nije svaka državna intervencija u stanogradnji ista; razlikujte stratešku politiku od upravljanja postojećom imovinom.
05
POS nije samo za kupnju novih stanova u državnoj gradnji; program je mnogo širi. Obuhvaća i gradnju obiteljskih kuća, kupnju materijala za njih, pa čak i kupnju bilo kojeg stana na tržištu (do 1500 eura po kvadratu) uz povoljnu POS kreditnu liniju. Ne podcjenjujte domet programa koji se prilagođava različitim stambenim potrebama.
06
Najveća prepreka masovnijem uspjehu POS-a leži u njegovoj ovisnosti o lokalnoj samoupravi, koja bi trebala ustupati zemljište po povoljnim cijenama. Kada gradovi, poput Zagreba dugi niz godina, ne prepoznaju interes u sudjelovanju, čak i najbolji državni programi ostaju ograničeni. Centralna politika bez lokalne volje ostaje samo na papiru.
07
Zakon o POS-u mijenjan je desetak puta od 2000. godine i nastavit će se mijenjati. Razlog je jednostavan: stambena politika nije fiksna, već se mora prilagođavati ekonomskoj konjunkturi, razvoju društva i financijskim mogućnostima građana. Očekivati da je bilo koji zakon o stanovanju konačan znači ignorirati samu prirodu tržišta i društva.