·
Sve epizode
Slavko Krajcar
Epizoda · #40

50 NIJANSI ZELENE Slavko Krajcar

Gošća Slavko KrajcarVodi Julije Domac3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatskoj nedostaje optimizma, a u energetici ga je iznimno mnogo. To je tvrdnja koja ne zvuči uobičajeno, pogotovo kada govorimo o sektoru koji je često opterećen birokracijom i dugim rokovima. No, profesor Slavko Krajcar ne samo da to tvrdi, već to dokazuje i povijesnim činjenicama: Hrvatska je nekad bila avangarda, prva u svijetu po nekim ključnim energetskim rješenjima. S Julijem Domcem, u emisiji '50 nijansi zelene', profesor Krajcar razbija mitove o tome tko su pokretači promjena u našoj energetici. Njegov pogled, prožet dubokim poznavanjem povijesti i sadašnjosti sektora, nudi osvježenje usred uobičajene letargije. On pokazuje da put prema zelenijoj budućnosti nije samo pitanje tehnologije ili financija, već i ponovnog buđenja poduzetničkog duha i vjere u vlastite sposobnosti. Pripremite se preispitati uobičajena shvaćanja o hrvatskoj energetici i otkriti gdje se krije pravi potencijal — ne samo u brojkama, već i u onom 'može se' stavu koji smo, čini se, zaboravili.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Priča o hidroelektrani na Krki, povezanoj sa Šibenikom, kao prvom cjelovitom elektroenergetskom sustavu na izmjeničnu struju u svijetu, često je zasjenjena onom o Niagari. No, kako profesor Krajcar naglašava, Krka je bila prva, ne među prvima. To nije samo povijesna zanimljivost; to je podsjetnik na vrijeme kada je Hrvatska bila predvodnik, a ne pratitelj, i pokazuje da se optimizam rađa iz prepoznavanja vlastitih, ne tuđih, mogućnosti.
02
Od sedamsto megavata vjetroelektrana izgrađenih u Hrvatskoj, 'nula ima, naravno, Hrvatska elektroprivreda', primjećuje profesor Krajcar. No, on to ne vidi kao problem, već kao dokaz da privatna inicijativa može nositi energetski razvoj. Kada državni akteri oklijevaju, privatni sektor preuzima rizik — i tu se stvara nova ravnoteža koja često brže donosi rezultate.
03
Strategija iz 2008./2009. predviđala je 1200 megavata vjetra, ali samo 50 megavata solarnih elektrana, što profesor Krajcar žali kao propuštenu priliku. Iako je fotonapon tada bio znatno skuplji, to je klasična zamka planiranja: oslanjanje na tadašnje cijene umjesto na predviđanje tehnološkog pada. Prava strategija mora biti dinamična i spremna na brze promjene, inače propuštaš prilike dok se držiš zastarjelih projekcija.
04
Profesor Krajcar govori o 'velikoj nervozi' poduzetnika koji su razvijali vjetro projekte, ali su ih zbog visokih kamata i problema s financiranjem mnogi bili prisiljeni prodati stranim fondovima. Iako je ponosan na one koji su izdržali i razvili te projekte, to pokazuje da je optimizam često skup. Stvaranje vizije je jedno, a osiguravanje stabilne lokalne financijske podrške za njezino ostvarenje nešto sasvim drugo – bez nje, najbolje ideje često završe u tuđim rukama.
05
Dok se frustriramo oko hrvatske državne solarne elektrane od 5-6 megavata na Cresu, dok Poljska planira 500-600 megavata, a Albanija 100 megavata, profesor Krajcar ipak ostaje optimističan, ističući da se u Hrvatskoj razvijaju mnogi privatni projekti 'pristojnih snaga' iznad 10 megavata. Usporedba s malim državnim projektima često promašuje širu sliku; stvarni napredak se krije u privatnom sektoru, daleko od medijskih najava, i tamo treba tražiti razloge za optimizam.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema