Branimir Putnik Budak
Epizoda · #51
IZ OBRTNIČKE RADIONICE Branimir Putnik Budak
Gošća Branimir Putnik Budak3. svibnja 2026.
Branimir Putnik Budak
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru
U vremenu kada se čini da se sva zanimanja sele u digitalni svijet, priča Branimira Putnika Budaka zvuči gotovo kao anegdota. Diplomirani modni dizajner, koji je posao u struci tražio uzalud u kriznim godinama, put ga je odveo u Austriju. Tamo je, uz očuha klesara, pronašao poziv koji ga je, kako sam kaže, 'privlačio od srednje škole', iako ga tada nije prepoznao. Danas Branimir vodi vlastiti klesarski obrt, stvarajući od kamena sve, od građevinskih elemenata do umjetničkih skulptura. No, njegova priča nije samo o osobnoj preobrazbi, već i o borbi za opstanak i uvažavanje teških zanata u Hrvatskoj. Čut ćete zašto klesarstvo nije samo umjetnost i obrt, već i poziv koji traži duboke sistemske promjene kako bi privukao i zadržao mlade snage.
Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Branimir Putnik Budak je diplomirao modni dizajn, no posao u struci nije mogao pronaći u kriznim godinama. Umjesto da se drži stečenog zvanja, prepoznao je dugogodišnju privlačnost kamenu koju je osjećao još od srednje škole. Kad tržište zatvori jedna vrata, ponekad je najbolje poslušati ono što te oduvijek vuklo, bez obzira na diplomu.
02
Kad je posao u Hrvatskoj izostao, Branimir je otišao u Austriju i zanat učio uz očuha klesara. Ponekad je najbrži put do novog zvanja onaj koji zaobiđe formalne institucije i vodi izravno u radionicu, pogotovo ako se radi o obiteljskom znanju.
03
Branimir Putnik Budak sebe naziva 'klesarom s fakultetom' i jasno razdvaja umjetničku crtu klesarstva – 'mirnu ruku, preciznost i oko za materiju' – od obrtničke, koja uključuje montažu i fizički napor. Pravi majstor zanata ne bira između estetike i funkcionalnosti, već ih spaja u jedno.
04
Branimir jasno kaže: 'Ja sad trebam radnika. Ja ga ne mogu pronaći.' To je najjasniji pokazatelj da problem deficitarnih zanimanja nije apstraktan, već svakodnevna prepreka za svakog obrtnika.
05
U Austriji klesari imaju beneficirani radni staž i zdravstveno osiguranje prilagođeno rizicima posla, za što bi Branimir 'bez problema dao više'. Kada država prepozna fizičku cijenu zanata kroz specifične povlastice, otvaraju se vrata za privlačenje novih generacija.
06
Branimir iznosi brutalnu istinu: 'Ne znam nijednog klesara koji je dočekao punu mirovinu, većina ih završi u invalidskoj.' Kad sustav ignorira fizičku cijenu zanata, on ne samo da gubi majstore, već stvara i generaciju radnika s uništenim zdravljem.
07
Da bi se mladi privukli zanatima, Branimir predlaže dovođenje 'stručnjaka iz realnog sektora u školstvo', umjesto profesora koji nemaju dodira s materijom. Obrazovanje koje zanemaruje praktično iskustvo ne može stvoriti majstore, već samo teoriju bez pokrića.
08
Branimir izrađuje sve, od prozorskih klupčica i stubišta do umjetničkih skulptura i nadgrobnih spomenika. Pravo majstorstvo u zanatu ne poznaje granice primjene – ono jednako služi praktičnim potrebama i dubokim simboličkim zahtjevima.