CroAGRO 2
Epizoda · #90
SAJAMSKI RADIO - CroAGRO 2
Gošća CroAGRO 2Vodi Boris Živković3. svibnja 2026.
CroAGRO 2
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru
U pričama o hrvatskoj poljoprivredi često se provlači slika zaostalosti, otpora prema novom. No, što se događa kada razgovarate s ljudima koji je aktivno mijenjaju? Ovaj razgovor s Rubenom Flegom iz AM Grupe, Igorom Frljužcem iz Agrivija i Mirkom Leškom iz tvrtke Leško, snimljen direktno na sajmu Cro Agro, otkriva drugačiju istinu. Od traktora koji sami prskaju selektivno do softvera koji satelitom prati zdravlje usjeva, domaća poljoprivreda daleko je od anakrone – barem tamo gdje se ulaže i razmišlja dugoročno. Saznat ćete zašto je percepcija o hrvatskom seljaku kao tehnološkom dinosauru pogrešna, koliko se zapravo ulaže u modernizaciju i koji su pravi izazovi s kojima se suočavaju oni koji žele održivost i profitabilnost. Priča je to o obiteljskim tvrtkama s trideset godina iskustva koje grade most između tradicije i najnovijih trendova, pokazujući da budućnost hrvatske poljoprivrede nije u čekanju, već u pametnim ulaganjima danas.
Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Ruben Flego iz AM Grupe, obiteljske tvrtke koja je krenula devedesetih, naglašava da slave 30 godina postojanja, zastupajući renomirane europske proizvođače poljoprivrednih strojeva i opreme. Dugovječnost u nišnom segmentu poljoprivredne mehanizacije ne gradi se samo prodajom, već partnerstvom. Trideset godina poslovanja AM Grupe, od Ferrari traktora do opreme za vinarstvo, pokazuje da se održiv rast postiže kada ste sveobuhvatni partner, a ne samo uvoznik.
02
Na pitanje jesu li hrvatski poljoprivrednici 'anakroni', Ruben Flego iz AM Grupe odlučno odgovara: 'Ne, mislim apsolutno da su educirani. Apsolutno u korak smo sa svim zemljama u okruženju.' Uvriježena predodžba o zaostalosti hrvatskih poljoprivrednika često je pogrešna. Flegoova izravna tvrdnja da su educirani i u korak s regijom sugerira da izazovi nisu u znanju, već u strukturalnim preprekama ili pristupu kapitalu.
03
Igor Frljužec iz Agrivija opisuje njihov softver koji poljoprivrednicima omogućuje upravljanje kompletnom proizvodnjom, od planiranja do žetve, koristeći satelitske snimke (NDVI) za precizno određivanje potreba svakog dijela polja. Precizna poljoprivreda nije daleka budućnost, već alat za profitabilnost koji se koristi danas. Agrivijev softver, koji satelitskim podacima govori 'što koji dio polja treba', pokazuje da je ciljana intervencija, a ne općenita primjena, ključ za maksimaliziranje prinosa i smanjenje troškova.
04
Frljužec navodi da Agrivijev softver, koji košta 'tisuću kuna, tisuću petsto kuna godišnje', smatra 'dosta prihvatljivim' jer se 'samo sebe isplaćuje' kroz povećanje prinosa. Visokotehnološki poljoprivredni softver nije luksuz, već isplativa investicija. Cijena od 1000 do 1500 kuna godišnje, koja se 'sama isplaćuje', pobija ideju da su digitalni alati isključivo za one s dubokim džepom.
05
Kao glavne probleme hrvatske poljoprivrede, Ruben Flego navodi nedovoljno ulaganje u ruralna područja i nedostatak potpora, što dovodi do 'problema ljudi koji nam se nažalost iseljavaju'. Najveći izazov za hrvatsku poljoprivredu nije tehnologija ili znanje, već demografija i državna podrška. Flegoovo zapažanje o iseljavanju ljudi ukazuje na dublji sistemski problem: bez stabilnog stanovništva i dosljednih poticaja, i najmodernije farme teško će opstati.
06
Frljužec ističe da Agrivijev softver najviše koriste 'najveći' poljoprivrednici zbog 'velike potrebe za upravljanjem' složenim operacijama, poput kooperacije Marinada koja ga planira proširiti i na svoje kooperante. Potreba za naprednim softverom raste s kompleksnošću, a ne samo s veličinom. Iako veliki igrači poput Marine koriste softver zbog složenosti svojih operacija, namjera da ga prošire na kooperante pokazuje da i manji poljoprivrednici profitiraju kada su dio većeg, podatkovno vođenog sustava.
07
Uspoređujući Hrvatsku s Poljskom, Rumunjskom i Srbijom, Frljužec ističe da te zemlje imaju 'puno veći poljoprivredni proizvođači generalno na globalnom nivou', navodeći primjer Rumunjske (80-100 farmi >10.000 ha) naspram Hrvatske (desetak farmi >200 ha, izuzimajući Agrokor). Ključna razlika između hrvatskog i većih europskih poljoprivrednih tržišta leži u okrupnjavanju zemljišta i razmjeru. Frljužecova usporedba broja velikih farmi jasno pokazuje da je fragmentirana struktura, a ne sposobnost poljoprivrednika, glavna prepreka globalnoj konkurentnosti.
08
Mirko Leško iz tvrtke Leško spominje njihov 'novi model, odnosno prototip kojeg razvijamo zadnje dvije godine sa partnerom tvrtka Nova Mina iz Zagreba' – sustav selektivnog prskanja s izravnim miješanjem sredstava. Inovacija u poljoprivrednoj mehanizaciji pokretana je praktičnim problemima i suradnjom. Leškov prototip za 'selektivno prskanje i direktno miješanje' razvijen s tvrtkom Nova Mina, pokazuje kako specijalizirani proizvođači odgovaraju na moderne potrebe ne čekajući gotova rješenja, već ih sami stvaraju s partnerima.