·
Sve epizode
Inova
Epizoda · #77

SAJAMSKI RADIO - Inova

Gošća Inova3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatska bilježi rast broja prijavljenih patenata, no i dalje smo na dnu europske ljestvice. S desetak prijava godišnje, čak i 40-postotni rast ne može nas zadovoljiti. Upravo ta napetost – između potencijala i realizacije – bila je tema otvaranja 44. Salona inovacija Inova Budi uzor, druge najstarije izložbe inovacija na svijetu. Ova epizoda PoslovnogFM Sajamskog radija donosi presjek razgovora s panelista s Inove 2019. Čut ćete kako se država pokušava uključiti u poticanje inovacija kroz strateške okvire i programe poput HAMAG-BICRO-vog POC-a, ali i o izazovima s kojima se mali inovatori suočavaju. Jesu li postojeći sustavi previše rigidni? Koliko je brzina, a ne samo iznos, ključna za financiranje inovatora? Razgovor otkriva ne samo sustavne probleme, već i svijetle primjere. Od toga kako su vijeća sa 70% gospodarstvenika generirala stotine projektnih ideja, do priče o Mateju Bošnjaku, srednjoškolcu koji je izrastao u međunarodno nagrađivanog poduzetnika. Nakon slušanja, razmišljat ćete o tome kako premostiti jaz između dobre namjere i efikasne podrške inovatorima u Hrvatskoj.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kada je riječ o formiranju Inovacijskog vijeća, od dvjesto trideset stručnjaka uključenih u rad, „sedamdeset posto ljudi dolazi iz gospodarstva, dvadeset posto iz akademske zajednice i deset posto tek iz tijela državne uprave.“ Država, umjesto da sama diktira smjer inovacija, pozicionira se kao koordinator. Pravi motori inovacijskog sustava su tvrtke i fakulteti, a taj omjer jasno pokazuje tko treba nositi teret i odgovornost za stvaranje novih ideja.
02
Program POC, namijenjen fizičkim osobama, bilježi rast: „na POC 7 ja bilo je ukupno osam projekata, na POC 8 prijavljeno je dvanaest projekata od kojih je deset odobreno za financiranje“. No, da bi dobili potporu, „fizička osoba… mora ostvariti, odnosno osnovati gospodarski subjekt“. Iako država potiče individualne izumitelje, njezina primarna svrha nije samo financiranje ideja, već poticanje poduzetništva. Potpora se ne daje izumu kao takvom, već tvrtki koja će ga razviti i plasirati na tržište.
03
Marko Kravar, vlasnik tvrtke Termis, kaže: „Ja sebe kao plastičara ne mogu svrstati ni u jednu kategoriju u kojoj su objavljeni natječaji. Jednostavno ne postoje.“ Postojeći tematski okviri za inovacije, iako dobro zamišljeni, mogu biti preuski. Inovatori koji rade na granicama disciplina ili u nišama često se nađu izvan definiranih kategorija, što im otežava pristup potporama i tjera ih na samostalno financiranje.
04
Vladislav Prežigalo, predsjednik Saveza inovatora Zagreba, upozorava: „Nama ništa ne znači da mi dobijemo sredstva kroz tri, četiri godine, onda već je to izmišljeno. Svijet ide dalje.“ U svijetu inovacija, brzina je često važnija od samog iznosa potpore. Dugotrajni administrativni procesi koji rezultiraju odobrenjem sredstava nakon nekoliko godina, čine tu potporu beskorisnom jer je tržište već napredovalo.
05
Matej Bošnjak je prije deset godina bio srednjoškolac koji je izlagao na Inovi, a danas je vlasnik tvrtke, izvozi i osvojio je glavnu nagradu na svjetskoj izložbi inovacija na Tajvanu. Priča o Mateju Bošnjaku pokazuje da je istinski poduzetnički uspjeh često rezultat dugogodišnjeg razvoja. Rano prepoznavanje i sustavno poticanje mladog talenta, kroz desetljeće rada, stvara tvrtke koje izvoze i osvajaju globalna priznanja.