TEHNOBIZ Dražen Oreščanin

Gošća Dražen OrešaniVodi Dražen Tomić3. svibnja 2026.

Dražen Orešani

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatski IT sektor raste, ali i bori se s preprekama koje malo tko izvan branše razumije. Jedna od njih, tiha, a sveprisutna, preoblikuje način na koji tvrtke uopće zapošljavaju i zadržavaju ljude. To je ona točka gdje se poslovna strategija sudara s državnom politikom. Dražen Orešani, čelnik Poslovne inteligencije, u ovome je već dugo. Njegova tvrtka, jedna od prvih koja je još 2009. godine, usred krize, okrenula izvozu kako bi sačuvala radna mjesta, danas raste nudeći vlastita softverska rješenja globalnom tržištu. Njegova priča nije samo o uspjehu, već o stalnom prilagođavanju na tržište koje se mijenja pod pritiskom vanjskih, ali i unutarnjih faktora. Ovaj razgovor nudi uvid u nezaobilazne promjene u hrvatskom IT-ju: od nužnosti izvoza i razvoja vlastitih proizvoda, do izazova pronalaska i zadržavanja kvalitetnih stručnjaka, gdje 'paušalni obrt' postaje ključna riječ. Nije sve u plaći, već u sustavu koji stvara nejednake uvjete, a to je lekcija koju svaka tvrtka mora naučiti.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Kriza 2009. i 2010. godine prisilila je Poslovnu inteligenciju da bira između otpuštanja ljudi i traženja posla u inozemstvu. Neke od najvažnijih strateških odluka ne donosiš kad ti dobro ide, nego kad ti ponestane opcija kod kuće. Izvoz nije samo prilika, već često i jedini put da se sačuva i izgradi tim.

Poslovna inteligencija je putovala 'od nekakvih usluga znanja do usluga znanja pretvorenih u softversko rješenje koje se može implementirati na tržištu.' Ograničenje rasta nije u broju klijenata, već u broju ljudi koje možeš angažirati. Pravo širenje počinje tek kad prestaneš prodavati sate svojih stručnjaka i počneš prodavati proizvod koji tvoji partneri mogu isporučiti.

Dražen Orešani spominje da je 'sve teže naći resurse, pogotovo iskusne koji bi radili puno radno vrijeme u firmama poput naše ili bilo koje druge IT firme' zbog iseljavanja, freelancinga i paušalnih obrta. Nedostatak radne snage nije samo pitanje plaće, već i strukturna promjena u načinu rada. Ako želiš rasti, ne možeš se oslanjati samo na zapošljavanje unutar klasičnih okvira.

Objasnio je kako paušalni obrtnik za isti 'bruto dva' iznos od 20.000 kuna dobije 17.000 kuna neto, dok zaposlenik na plaći dobije 10.000 kuna neto. Nejednak porezni tretman različitih oblika rada stvara nelojalnu konkurenciju za radnu snagu. Kad je razlika u neto iznosu drastična, talent će uvijek ići tamo gdje mu se više isplati, bez obzira na lojalnost tvrtki.

Dražen Orešani jasno kaže: 'Ja ne bih rekao ni da je greška privatnog obrtnika, odnosno paušalnog obrtnika, ni da je greška poslodavca, nego je greška zakonodavca.' Problem s paušalnim obrtima nije etički izbor pojedinca ili tvrtke, već posljedica lošeg sustava. Fokusiranje na pojedinačne odluke umjesto na korijenski problem samo produbljuje krizu radne snage.

Dražen Orešani opisuje kako 'dolaze firme koje su izvana... koje ovdje imaju razvojne centre i koje ljudima nude da će ih zaposliti na način da si oni otvore paušalni obrt.' Strane tvrtke koriste prednosti domaćeg zakonodavstva da privuku talent, ne gradeći dugoročne odnose s lokalnim tvrtkama. To je jasan signal da je vrijeme za promjenu pravila igre, jer će inače domaće tvrtke ostati bez ljudi.

Na pitanje o problemima u obrazovanju nove radne snage, Dražen Orešani je uz smijeh upitao: 'Koliko imamo vremena?' Kad stručnjak s dugogodišnjim iskustvom uzdahne na spomen obrazovnog sustava, to nije šala, već jasan znak dubokog jaza između onoga što industrija treba i onoga što sustav isporučuje. Nema brzih rješenja za problem koji je predugo zanemarivan.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema